Promatrajući trenutno stanje zdravstva u Hrvatskoj, u uvjetima i dalje aktualne gospodarske krize, evidentno je da je zdravstveni sustav suočen sa mnogim izazovima, kaže Siniša Varga, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje s kojim smo razgovarali o novim modelima ugovaranja u idućoj godini.

Varga na početku ističe kako se neki od gorućih problema zdravstva odnose na probleme demografskog starenja stanovništva, rastuće troškove, visok udio troškova zdravstva u ukupnoj javnoj potrošnji, te porast kroničnih bolesti kao posljedice nezdravog životnog stil  pojedinaca. "U kontekstu trenutne situacije, Zavod je odlučno okrenuo novu stranicu u svom radu i pristupu upravljanju zdravstvom, te se prihvatio nimalo laganog zadatka ujedinjavanja rascjepkanog sustava i optimiziranja njegovog funkcioniranja. Osnovni zaokret u poslovanju HZZO-a predstavlja fokusiranost optimalnom korištenju informacija kao alata za upravljanje znanjem i resursima. U tom kontekstu HZZO u 2013. godini planira organizacijske promjene koje će dovesti do veće efektivnosti sustava, uz pomoć integriranog IT sustava zdravstva, te novih modela ugovaranja zdravstvene zaštite.

Zašto se uvodi novi model ugovaranja?
Projekt novih modela ugovaranja zdravstvene zaštite za ugovorno razdoblje od 2013. do 2015. godine ima za cilj utjecati na ciljeve zdravstvene politike poticanjem pružatelja zdravstvenih usluga na promjenu obrazaca ponašanja u smjeru učinkovitosti i kvalitete zdravstvene zaštite, te usmjerenosti pacijentu. Trenutni problemi koji muče zdravstvene ustanove odnose se na nejasno vrednovanje postupaka, nepriznato prekoračenje bolničkih limita, nedostatak smjernica za upućivanje na više razine zdravstvene zaštite. U obiteljskoj medicini kao osnovni problemi se javljaju prevelika administracija, nedostatak suradnje i koordinacije sa HZZO-om. Stoga se od novih modela ugovaranja očekuje da će izmijenjenim konceptom ugovora sa zdravstvenim subjektima "doskočiti" što većem broju navedenih problema.

Što to konkretno znači?
Riječ je o novom modelu financiranja zdravstvene zaštite kojeg čine četiri segmenta financiranja. Fiksnim ili zagarantiranim dijelom financirat će se tzv. hladni pogon koji omogućuje financijsku održivost ugovornih subjekata. Varijabilni dio, koji će biti limitiran, imat će za svrhu poticanje provođenja određenih postupaka odnosno posebno plaćanje točno utvrđenih postupaka koje želimo poticati, te konačno omogućavat će financijsko ostvarenje u skladu sa stvarno odrađenim poslom. Treći dio čini "korektivni faktor" koji će ovisiti o ključnim pokazateljima uspješnosti (KPI) i kvalitete (QI), a smatramo da je najznačajniji za podizanje učinkovitosti i kvalitete zdravstvene zaštite, jer osim što će o njima ovisiti prihod ugovornih subjekata, omogućavati će i njihovu usporedivost (tzv. benchmarking) i praćenje napretka. Posljednja stavka novih ugovora odnosi se na tzv. "bonuse" koji imaju za zadatak pružatelje zdravstvenih usluga poticati na ulaganje dodatnih napora u svrhu postizanja poželjnih obrazaca ponašanja.

Hoće li biti razlike u modelima ugovaranja na različitim razinama zdravstvene zaštite?
Načela novog modela ugovaranja u osnovi su jednaka za sve razine zdravstvene zaštite, no razlikovat će se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u odnosu na bolnice i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti planirani koncept ugovaranja je slijedeći: fiksni dio sastojat će se od troškova iznosa po osiguranoj osobi (glavarine) i hladnog pogona koji će se pravdati provođenjem dijagnostičko-terapijskih postupaka, a iznosit će oko 60 posto ukupnog iznosa koje ordinacije mogu prihodovati. Varijabilni dio obuhvaća dijagnostičko-terapijske postupke više razina složenosti, a razine ovise o potrebnim ulaganjima u edukaciju i/ili opremu. Nadalje, korektivni dio uključivat će pokazatelje uspješnosti i kvalitete, poput propisivanja lijekova na recept (poštivanje smjernica, potrošnja novaca), stope bolovanja, čija zajednička karakteristika je jednostavnost, mjerljivost i dohvatljivost. Posljednja stavka ugovaranja obiteljske medicine su bonusi koji će moći biti ostvareni kroz rad grupnih praksi, preventivne programe i tzv. program "pet zvjezdica". Program "pet zvjedica" podrazumijeva dodatne usluge osiguranim osobama poput preventivnih programa, eNaručivanja, te obiteljskog savjetovališta.

A kako će se financirati bolnice?
Zajamčeni dio sastojat će se od fiksnog iznosa koji pokriva troškove hladnog pogona, a izračunat je temeljem poznatih prosječnih troškova liječenja prema kategorijama bolnica. Varijabilni dio sadržavat će posebno ugovorene postupke, plaćanje pacijenata koji ne pripadaju određenoj ustanovi, te izvan – limitnih aktivnosti utvrđenih državnim proračunom. Korektivni dio iznosa zasniva se na ključnim pokazateljima uspješnosti i kvalitete. Bonuse će bolnice moći ostvarivati temeljem provedene akreditacije, te privlačenja što većeg broja osiguranih osoba iz gravitirajućeg područja. U specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti nema zagarantiranog dijela već prihodi ovise o izvršenju s time da će oko 90 posto prihoda ovisiti o provedenim postupcima, a do 10 posto prihoda ovisiti o pokazateljima uspješnosti i kvalitete, te provedenoj akreditaciji. Novi model ugovaranja za cilj ima ostvariti povećanje učinkovitosti sustava, racionalizaciju nepotrebnih troškova, individualizirani pristup pacijentu koji će pridonijeti većem zadovoljstvu pacijenta, te u konačnici većoj kvaliteti zdravstvene zaštite.