Miroslav Maškarin, mladić koji je prije godinu dana ostao bez noge nakon operacije crvuljka slijepog crijeva u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, još čeka medicinsko vještačenje kojim će se utvrditi jesu li njegovi liječnici propustili postupiti s dužnom pažnjom u skladu s pravilima liječničke struke. Iako je komisija za vještačenje pri Zavodu za sudsku medicinu zagrebačkog Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sastavljena još u veljači, još nema naznaka kad će završiti vještačenje čiji bi rezultat mogao biti najvažniji dokument u određivanju visine odštete za Maškarina. No sudeći prema dosadašnjem iskustvu, proces bi mogao potrajati jer u nekim slučajevima presuda stiže i dvadesetak godina od pokretanja tužbe. Primjer je Klinička bolnica Split kojoj je prije desetak dana stigla ovrha u vrijednosti od milijun kuna dosuđenih zbog smrtnog slučaja koji se zbio prije dva desetljeća.

Pogreške i komplikacije
Tužbe protiv bolnica, bilo zbog pogrešaka, nesavjesnog liječenja ili komplikacija, sve su češća pojava u Hrvatskoj, a naplata odšteta ionako siromašnim bolnicama u budućnosti bi mogla ozbiljno ugroziti poslovanje jer su rijetke ustanove koje su za to spremne. Za moguće milijunske odštete koje bi se mogle dosuditi u idućim godinama novac nije predviđen, a ono što je već dosuđeno isplaćuje se iz bolničkih proračuna. Maškarinova odvjetnica Ingrid Barić ovog je tjedna poslala požurnicu Zavodu za sudsku medicinu, a informacije o tome kad bi vještačenje trebalo biti okončano na Medicinskom fakultetu ne može se dobiti dok ne završi kolektivni godišnji odmor pravne službe Medicinskog fakulteta za tjedan dana. Kako je već poznato, Maškarinova odvjetnica zatražila je od KBC-a odštetu od ukupno 13 milijuna kuna, što se iz mnogih izvora tumači kao prevelika i nerealna svota. U odvjetničkim krugovima spekulira se čak da bi sud Maškarinu realno mogao dosuditi tek milijun, odnosno najviše dva milijuna kuna odštete, a u tom slučaju mladić bi gotovo polovicu dosuđene svote trebao uplatiti za sudske troškove jer se oni obračunavaju po uspješnosti slučaja. Ingrid Barić, međutim, odlučno odbija takve spekulacije. “Pet milijuna tražimo za povredu prava osobnosti, i to je neupitno. Ostatak se odnosi na smanjenu aktivnost, prilagodbu prostora za potrebe mladića koji je u invalidskim kolicima, tuđu pomoć te kumulativnu razliku u plaći za trajanje čitavog radnog vijeka. Moramo znati da je Maškarin stradao kao vrlo mlad čovjek, a budući da se njegovo stanje ne može popraviti, u pitanju je čitav njegov radni vijek”, ističe Barić. Inače, Maškarin zarađuje naplaćujući parking, što mu je također teško zbog lošeg zdravstvenog stanja. Koliko se ukupno sporova zbog liječničke greške ili nesavjesnog liječenja u Hrvatskoj vodi, nije poznato jer se takva statistika ne vodi. Neslužbeni podaci pokazuju da su tuženi najčešće ginekolozi, kirurzi, internisti, anesteziolozi i stomatolozi. Doznajemo da je najviše tužbi, njih oko devedeset, pokrenuto protiv Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a iza njega je KB Split s oko 70 tužbi. Od toga čak polovica otpada na tužbe u kojima tužitelji, pacijenti s posljedičnim invaliditetom ili obitelji preminulih pacijenata, od KB-a traže velike iznose koji uglavnom premašuju milijun kuna. U posljednje četiri godine bolnica je pacijentima isplatila oko 350.000 kuna odštete, a od ravnatelja KB-a Split Dujomira Marasovića doznajemo da je prije desetak dana na račun bolnice sjela ovrha u iznosu od milijun kuna. Tužitelj je obitelj Tatjane Đurić koja je zbog liječničke pogreške, odnosno neprepoznate upale slijepog crijeva, umrla u splitskoj bolnici davne 1986. godine. Pravomoćna presuda kojom je potvrđeno nesavjesno liječenje i naložena isplata oko milijun kuna za duševne boli obitelji prva je presuda kojom se utvrđuje odgovornost KB-a Split za smrt pacijenta.

Vrhovni sud
“Presuda je nepravedna i rezultat je lobiranja. Krivnja je podijeljena, odnosno nije samo bolnica kriva za smrt te pacijentice, čemu u prilog ide i činjenica da je njezin liječnik oslobođen tužbe, stoga smo podnijeli žalbu Vrhovnom sudu”, kaže Marasović. KB Osijek nagodbom je isplatio 800.000 kuna odštete obitelji pacijentice koja je početkom godine preminula na Odjelu za ginekologiju nakon operacije mioma na maternici na Odjelu ginekologije osječke bolnice. KBO inače ima policu osiguranja od štetne odgovornosti, no ona je sklopljena na maksimalnih 200.000 kuna, a sve iznad toga udar je na bolnički proračun. Šibenska Opća bolnica jedna je od onih koje se mogu pohvaliti relativno malim brojem tužbi koje se odnose na liječničke pogreške ili nesavjesno liječenje. Ravnatelj Željko Burić tvrdi da je riječ o tek nekoliko slučajeva s malim iznosima, a svi sporovi još traju. Ako odvjetnica Barić uspije naplati 13 milijuna kuna, bit će to presedan koji će zacijelo zastraviti hrvatske zdravstvene ustanove i vlasti.

Presuda protiv Psihijatrijske bolnice

Jedna od većih odšteta pala je na teret zagrebačke Psihijatrijske bolnica za djecu i mladež koja je morala obitelji pokojne Mirjane Majdek isplatiti odštetu od 780.000 kuna. Obitelj je bolnicu tužila jer je Mirjana Majdek 2000. godine umrla vezana za postelju nekoliko dana prije svog 18. rođendana. Mirjana je bila vezana ležeći na trbuhu iako je bila pod sedativima, a vezivanje pacijenata koji leže na trbuhu u medicinskoj se literaturi opisuje kao iznimno opasno.