Koliko “zvjezdica” imaju pojedine hrvatske bolnice, odnosno koja je bolnica za što specijalizirana, znat će se u ožujku iduće godine kad bi trebala biti završena druga faza procesa akreditacije i kategorizacije bolnica, projekta koji financira Svjetska banka sa stotinjak tisuća dolara. Završen je, naime, međunarodni natječaj za odabir najpovoljnije tvrtke koja će za Ministarstvo zdravstva odraditi kategorizaciju. Upućeni tvrde da bi u Hrvatskoj bilo vrlo teško naći nekog tko bi to bio u stanju napraviti jer je riječ o natječaju s vrlo oštrim referencama; na njega su se mogle javiti tvrtke koje su akreditaciju izradile u zdravstvu, točnije najmanje tri zemlje. Usporedo s početkom rada inozemnog partnera izradit će se pravilnik o akreditaciji i kategorizaciji koji će regulirati osnivanje Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, tijela po uzoru na europske institucije, koje će biti zaduženo za izdavanje licenci i akreditacija.

Specijaliziranost bolnica
“Na natječaj se javio velik broj inozemnih tvrtki, a odabran je suradnik iz Kanade koji je radio akreditaciju u Kanadi i još dvije europske zemlje, no za početak suradnje trebamo čekati suglasnost Svjetske banke”, otkriva ministar zdravstva Neven Ljubičić. Kategorizacijom i akreditacijom bolnica postiže se specijaliziranost bolnica za pojedine djelatnosti, odnosno procedure, a time i djelotvornost i kvaliteta rada. Upravo spomenuti pravilnik trebao bi, uz rad Agencije, utvrditi i postaviti jasna mjerila tko, što, kako i s čime može raditi te u kojoj ustanovi. “Strogo će se definirati prostori i ocjenjivati pojedini elementi. Prioritetno nam je ujednačiti kvalitetu rada, što znači da se operacija, primjerice slijepog crijeva, mora raditi na identičan način u svim ustanovama uz jednak instrumentarij. Agencija će imati ulogu i pratiti je li se u proceduri držalo smjernica, odnosno jesu li indikacije za pojedine pretrage usklađene ili ne”, izjavio je ministar Ljubičić. Smisao čitavog projekta je sređivanje bolničkog sustava koji u Hrvatskoj funkcionira prilično stihijski, odnosno smanjivanje troškova i pronalaženje rupa kroz koje curi novac, a to je vrlo bolan posao koji zahtijeva mnogo političke snage i hrabrosti. Osim što je većina bolnica smještena u zgrade stare više od stoljeća, poznato je da ovisno o broju stanovnika koje opslužuju mnoge bolnice umnožavaju usluge. Redovito se događa da se u dvije gotovo susjedne ustanove (obično županijske bolnice) istodobno razvijaju jednake djelatnosti s istom opremom, što je vrlo skupo i može smanjiti kvalitetu usluge. Kategorizacijom bi se trebalo utvrditi u kojoj od te dvije bolnice će se razvijati ta djelatnost, te opremu i kadrove preseliti u odabranu ustanovu, što je sasvim određena rošada koja će sigurno naići na otpor kako menadžmenta bolnica, tako i zaposlenika, pa potom i lokalnih političara.

Utjecaj politike
Štoviše, Kanađani će u poslu za koji su odabrani sigurno naići na ustanovu kojoj treba staviti ključ u bravu jer je nepotrebna i generira velike troškove. Primjerice, kninska ispostava županijske bolnice Šibenik mogla bi se naći na tom popisu, ako je vjerovati menadžmentu bolnice. Hoće li u takvim slučajevima razni interesi projekt kategorizacije i akreditacije zadržati u ladici, vidjet će se možda čak i za mandata aktualnog ministra.

Licence i inspekcija

Agencija za kvalitetu i akreditaciju na temelju ocjene kvalitete rada izdavat će licence zdravstvenim ustanovama i u jednom dijelu svog poslovanja preuzet će poslove zdravstvene inspekcije, a njezin će zadatak između ostalog biti i procjena isplativosti i zdravstvene opravdanosti stavljanja lijekova na liste HZZO-a. Osim kvalitete usluge, kontrolirat će i osposobljenost kadrova i opreme te komunikaciju bolnica s pacijentima. Svojim radom Agencija će biti povezana s europskim inačicama tako da će putem nje funkcionirati i sustav brzog uzbunjivanja u zdravstvu.

Najlošije ocjene dobit će devastirane duševne bolnice

Kakve su smještajne mogućnosti, oprema i ljudi, propusna moć poliklinika i ambulanti, operacijskih sala, dotrajalost rengena i CT-a, koliko je specijalista i medicinskih sestara, koliko ih je od njih pred mirovinom, pojedinosti su koje su već ispitane u prvoj fazi akreditacije bolnica. U drugoj fazi od ukupno 62 bolnice koliko ih je ukupno u Hrvatskoj teško da će tek jedna ili dvije dobiti dvije ili više “zvjezdica”, odnosno visoku ocjenu kvalitete smještaja i usluge, prvenstveno zbog starosti objekata, loših sanitarnih čvorova, starih i devastiranih bolničkih kuhinja i pretrpanih soba. Najlošiju ocjenu zaradit će vrlo vjerojatno većina bolnica za liječenje kroničnih psihičkih bolesti (bolnica Vrapče mogla bi biti izuzetak) čije su sobe pretrpane pacijentima koji u tim ustanovama stanuju gotovo doživotno. Najbolju ocjenu dobit će i najnoviji objekti poput KB Dubrava, te svakako Rebro koje će praktički dobiti novu bolnicu. Sve druge najveće zagrebačke bolnice, Sveti Duh, Vinogradska, Merkur i druge, na nekim odjelima gotovo da bi mogle staviti ključ u bravu iako svaka od njih u okviru mogućnosti razvija vrhunsku medicinu. Akreditaciju za transplataciju sigurno će, među ostalim, dobiti Merkur, Dubrava i KBC Rijeka, Kardiološki centri će biti u Dubravi, Rebru, Splitu i Osijeku, a gradnjom novog objekta Splitska bolnica postat će referentni centar za ginekologiju i porodiljstvo.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske