Prijedlog proračuna za iduću godinu u subotu je dobio zeleno svjetlo Vlade i spreman je za ogled u Saboru. A tamo ga posve sigurno čeka bujica opozicijskih kritika. Naime, politički oponenti žestoko su iskritizirali i prvotne najave u kojima je bio predviđano blago smanjenje rashoda, odnosno proračun ‘ne veći od ovgodišnjeg’ a sad im na stolove stiže prijedlog proračuna koji predviđa rast izdataka, i to za 904 milijuna kuna, na ukupno 121,4 milijarde. Pritom je malo vjerojatno da će ih zadovoljiti objašnjenja premijerke i ministra financija o razlozima tog povećanja. Naime, Ivan Šuker objašnjava ga u prvom redu povećanim troškovima prilagodbi u procesu pridruživanja Europskoj uniji te rastom izdataka za kamate. S obzirom na završnu fazu pregovora s EU vladu iduće godine čekaju aktivnosti i projekti u sklopu prilagodbi teški ukupno 2 milijarde kuna, a kad se tome dodaju troškovi sufinanciranja projekata u sklopu pretpristupnih programa EU te oko milijardu kuna povećan trošak kamata, te će stavke iduće godine iznositi 3,43 milijarde kuna ili 2,27 milijardi više nego ove godine.

Politički konsenzus
Kad se one isključe, kaže, proračunska potrošnja 2010. u odnosu na ovu godinu manja je za 1,56 milijardi kuna. Iz perspektive kreatora proračuna ta brojka opravdava atribut štedljivog proračuna, koji prati nastojanja iskazana kroz tri ovogodišnja rebalansa. Premda je dijelu ministara vjerojatno i to bilo bolno, za iduću godinu najavljivani bolni rezovi slijedom otvaranja reformskih zahvata očito će uslijediti ‘u hodu’, i vjerojatno shodno procjeni postojanja političkog konsenzusa, jer su posrijedi politički veoma osjetljivi zahvati. U proračunskim projekcijama ne razaznaje se da bi nešto od tih rezova trebalo već dogodine dati i prve efekte pa ostaje zaključiti ili da ih neće ni biti ili da će se ukalkulirati kroz rebalans koji se čini gotovo neupitnim i u 2010. Jedno od najvećih smanjenja rashoda predviđeno je na stavci subvencija kod kojih se planira pad za 1,2 milijarde kuna, od čega se više od polovice smanjenja (695 mil.) odnosi na poljoprivredu, dok će željeznice ostati kraće za 125 mil. kuna. Kao i ove godine, uštede su se ponovo tražile u materijalnim rashodima koji se smanjuju za 645 mil. kuna.

Brodogradilišta i mirovine
Jedan od važnijih i neizbježnih bolnih rezova koji slijede svakako će se dogoditi u brodogradnji, za koju je zbog plana privatizacije predviđeno samo stotinjak milijuna kuna subvencija ili trećina ovogodišnjih. Premijerka Jadranka Kosor u socijalnoj je sferi natuknula tek mogućnost promjena vezanih uz preispitivanje sustava povlaštenih mirovina te reformu sustava plaća u državnom i javnom sektoru. Proračun je rađen na projekciji rasta BDP-a za 0,5% te su prihodi planirani u iznosu 112,8 mlrd. kuna ili 1,5% više od procijenjenih za 2009. Tako je neznatno niži predviđeni deficit proračuna središnje države, od 2,5% BDP-a. Zajedno s deficitima izvanproračunskih korisnika i lokalnih jedinica (po 0,1%), predviđa se manjak opće konsolidirane države od 2,7% BDP-a.

Kritike oporbe

Zoran Milanović
“Prijedlogom proračuna Vlada je pokazala nedostatak hrabrosti u provođenju nužnih reformi. Proračun za 2010. nije nominalno različit od ovogodišnjeg, čime nam Vlada govori da nema volje, kapaciteta ni hrabrosti za smanjenje javne potrošnje te da manje-više namjerava raditi sve po starom.”

Radimir Čačić
“Minimum pristojnosti koji bi trebala imati Vlada je da dok građanima uvodi nove poreze i traži odricanja, sama sebi ne povećava troškove za više od 900 milijuna kuna, dok 600 građana svaki dan ostaje bez posla. Prijedlogom proračuna opet je propuštena prilika za izlazak iz krize, a rast zaduživanja i kamata na dug pokazuju da Hrvatska tone sve dublje u živo blato, jer nas 2010. čekaju nova skupa zaduženja ili povećanje harača.” (S. Bartolović)

Radite sve sami?

Vodite posao, prodajete, računate, objavljujete… Tko još stigne učiti?

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca