Znanja s fakulteta moraju se početi više koristiti u gospodarstvu. Da je suradnja znanosti i gospodarstva u Hrvatskoj slaba dobro je poznato stoga su potrebne promjene na svim razinama, poručeno je s okruglog stola Izgradnja inovacijskog ekosustava u Hrvatskoj koji su na FER-u organizirali Hrvatska akademija tehničkih znanosti i Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT). Ove će promjene biti posebno značajne jer se na europskoj razini otvaraju brojne prilike.

Kako je napomenuo Matija Srbić, voditelj Nuqleusa, FER-ovog deeptech venture buildera, na europskoj je razini predviđeno 45 milijardi eura za startupove koji nastaju iz znanstvenih istraživanja.

“Potencijal je velik, no sami ga ne možemo ostvariti. Razvoj koji se radi na znanstvenim institucijama je jedno, no nedostaju nam ono što ima industrija – iskustvo u pristupu tržištu i komercijalizaciji. Jedino suradnjom možemo iskoristiti potencijal koji nam stoji na raspolaganju”, ističe Srbić dodajući da bi upravo nedavno pokrenut program Nuqleus trebao biti kotačić koji će spojiti te sustave.

FER iznimka u Hrvatskoj
No kako je otkrila rasprava FER je u Hrvatskoj, nažalost, iznimka po pitanju podrške koju znanstvenici dobivaju od svojih institucija u razvoju i komercijalizaciji inovativnih ideja i projekata. Svjedočili su tome znanstvenici i poduzetnici Marko Vinceković, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu te osnivač startupa Makabi te Manuela Panić, koja je dio startupa Nades Design nastalog na PBF-u.

“Iznimka sam među svojim kolegama”, rekao je Vinceković čiji startup razvija ekološke kapsule za prihranu biljaka. Dodao je i da nije imao pomoć fakulteta u komercijalizaciji ideje i osnivanju startupa napominjući da se stvari moraju početi mijenjati.

“Danas ćete kao profesor i znanstvenik na fakultetu dobiti istu plaću bez obzira na to koliko radite. Ja sa šest projekata imam istu plaću kao i moj kolega koji ne radi niti na jednom. Sustav ne motivira pojedince da se više trudi i svoja znanja dijeli s društvom i gospodarstvom, što bi trebala biti naša uloga. To moramo mijenjati”, napominje Vinceković.

Hrvoje Džapo, profesor s FER-a, pak naglasio je da će svatko tko nešto želi napraviti, na FER-u dobiti podršku. “Međutim to dolazi nakon 10 godina truda i razvoja sustava. Mi smo stvorili preduvjete te odstranili prepreke na tom putu. Primjerice, donijeli smo dokument o upravljanju intelektualnim vlasništvom, a koji je ključan u komercijalizaciji znanstvenih projekata”, rekao je.

Potpore kao motiv
Upravo ovaj dokument brojni fakulteti još nemaju i mnogima će upravo on biti prepreka pri prijavi na poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja za osnivanje startup/spinoff poduzeća mladih istraživača. Poziv je to koji je otvoren do 17. svibnja, vrijedan je pet milijuna eura, a potpore se kreću između 66 i 200 tisuća eura.

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Više od uređaja: Priča o brendu koji je promijenio način na koji živimo

Održivo poslovanje

Tko stoji iza najveće održive investicije u Hrvatskoj?

Osim ovog poziva najavljuje se i konačno pokretanje Fonda za transfer tehnologija čija bi vrijednost trebala biti oko 50 milijuna eura. Ove potpore trebale bi biti motiv fakultetima i institutima da svoja znanja stave na raspolaganje gospodarstvu i društvu. Jer kako je zaključio Nedjeljko Perić, ravnatelj ICENT-a “znanost nije i ne smije biti samoj sebi svrha”.

“Inovacijski ekosustav uključuje brojne dionike kao i interakciju među njima. Važno je stvoriti sustav čiji će fokus biti na primijenjenim istraživanjima i razvoju tehnologije. Također, moramo ulagati u tehnološko-razvojnu infrastrukturu”, poručio je. Prepreke i mane sustava poznate su. Vrijeme je da ih počnemo rješavati.