Skupina cirkulacijskih bolesti i tumori ubili su lani 38.000 ljudi, što je čak tri četvrtine od ukupnog broja preminulih osoba u Hrvatskoj prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku koji među ostalim otkrivaju blagi porast mortaliteta u našoj zemlji. U 2005. godini umrlo je ukupno 51.790 osoba (50,33 posto muškaraca i 49,67 posto žena), što je oko dvije tisuće ljudi više nego u prethodnoj godini, tako da je stopa mortaliteta porasla na 11,8 na tisuću stanovnika. Medicinske stručnjake ne iznenađuje da je vodeći uzrok smrti skupina cirkulacijskih bolesti od kojih je umrlo 26.000 ljudi, slijedi skupina bolesti koje se nazivaju novotvorine (dobroćudni i zloćudni tumori) od kojih je lani umrlo gotovo trinaest tisuća ljudi. Na trećem mjestu su bolesti dišnog sustava (3180 smrtnih slučajeva), potom ozljede i trovanja kojima je podleglo gotovo tri tisuće ljudi te probavne bolesti od kojih je lani umrlo 2,3 tisuće ljudi. Čak šezdeset posto smrti uslijedilo je kao posljedica samo deset dijagnoza. Najviše je ljudi umrlo od ishemijske bolesti srca (9948) i cerebrovaskularne bolesti (8154), slijedi zatajenje srca (3082), rak bronha i pluća (2640) te rak debelog crijeva koji je usmrtio 1747 ljudi. Upala pluća i dalje se nalazi na šestom mjestu s udjelom iznad 3 posto umrlih, a skupina dijagnoza koja obuhvaća bronhitis, emfizem i astmu postaje sedmi uzrok smrti s udjelom od 2,6 posto. Kronične bolesti jetre na osmom su mjestu, šećerna bolest na devetom, a deseti uzrok smrti u 2005. godini postaje ateroskleroza. Rak želuca koji se godinama bilježio u prvih deset uzroka smrti lani se preselio na dvanaesto mjestu, iza raka dojke. Crna statistika između ostalog otkriva porast smrtnosti kod bolesti dišnog sustava koje su u nekoliko godina prestigle probavne bolesti i ozljede i trovanja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je obradio podatke zamjećuje relativno nizak udjel nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti (svega 1,27 posto), što je navodno rezultat dobre suradnje sa županijskim povjerenicima za zdravstvenu statistiku i mrtvozornika na području cijele zemlje. U 2005. bilo je gotovo 3000 nasilnih smrti, oko 2000 su nesretni slučajevi, hrvatski građani lani su počinili 875 samoubojstva, ubijeno je 59 ljudi, a pet osoba je stradalo od mina. Iako su uzroci smrti gotovo podjednaki za oba spola, muškaraci ipak češće umiru od nasilne smrti koja je čak četvrti uzrok. Probavne bolesti pak postale su peti uzrok smrti žena. Da žene duže žive, ponovno je dokazano – muškarci su zastupljeniji u ukupnom broju umrlih i u dobnoj skupini od 0-64, a žene najviše umiru u dobi od 65 i više godina.

Uzroci smrti izvor pouzdanih podataka

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, statistika o uzrocima smrti izvor je najpouzdanijih zdravstvenih podataka u ocjeni zdravstvenog stanja. Mortalitetni pokazatelji služe u evaluaciji postignuća zadanih zdravstvenih ciljeva u nacionalnim zdravstvenim politikama, a neki od pokazatelja služe u ocjeni rada zdravstvenih službi.