Konkurentnost hrvatske wellness ponude u europskom okruženju u konstantnom je porastu, iako imamo manji broj specijaliziranih hotela nego etablirane wellness destinacije poput Austrije, Švicarske, Njemačke i Slovenije. “Ključna prednost naše zemlje u odnosu na konkurenciju raznolikost je njezinih prirodnih resursa – od termalnih izvora, ljekovitog bilja do mediteranske klime”, ističe Lana Petrović Blajić iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Spa i wellness turizam zastupljeni su u hotelima i termama, a cilj im je opuštanje, održavanje zdravlja i kondicije, kao i unaprjeđenje kvalitete života. Lječilišni i wellness turizam često se preklapaju, u obje grane koriste se ljekoviti čimbenici, no ključna je razlika u činjenici da wellness turizam cilja na zdrave ljude koji žele unaprijediti svoju dobrobit, dok lječilišni rješava specifične zdravstvene tegobe.

Medicinski, rehabilitacijski i wellness turizam kod nas ostvaruju godišnje između 700 i 900 milijuna eura prihoda, uz godišnji rast u dvoznamenkastom postotku, s tim da se poseban rast događa u segmentima dentalnog, estetskog i wellness turizma.

Stabilan razvoj ponude
“Zdravstveni turizam ima najveći potencijal rasta, gledajući globalna kretanja. Razvojem tog sektora turizma, za koji imamo potencijala u svim dijelovima zemlje, najlakše ćemo osigurati cjelogodišnje poslovanje”, vjeruju u Ministarstvu turizma.

Prošle godine Ministarstvo je sufinanciralo brojne projekte u zdravstvenom turizmu, čija je ukupna vrijednost premašivala 131 milijun eura, od toga 61,7 milijuna eura u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

“U posljednjih pet godina otvoreno je nekoliko velikih wellness centara i hotela s wellness ponudom. Iako se još ne vodi precizna evidencija dolazaka isključivo zbog zdravstvenog turizma, procjenjuje se kako taj dio sektora trenutačno čini oko pet do deset posto ukupnih turističkih prihoda. Taj udio kontinuirano raste zbog povećanog interesa međunarodnih turista za kvalitetne i cjenovno pristupačne usluge zdravstvenog turizma”, navodi Petrović Blajić.

Zdravstveni i wellness turizam bilježi stabilan rast, a sve bi se moglo uklopiti i u imperativ za održivijim i geografski raširenijim turizomom u RH jer za dobru wellness ponudu nije nužno more, svaka lokacija može istaknuti svoje prednosti.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Resursi na kojima se temelji wellness ponuda su brojni, a posebno se ističu klima, termalni izvori i talasoterapija. Osim prirodnih resursa, wellness turizam zahtijeva postojanje smještajnih i drugih kapaciteta, autentičnost destinacije i stručni kadar. Wellness turistički proizvod, dakle, čini kombinacija turističkih usluga i wellnessa. Zdravstveni turizam, i to pogotovo onaj motiviran wellnessom, iznimno je važan za razvoj kontinentalnog turizma”, poručuju iz Ministarstva turizma.

Razvijanje wellness ponude u kontinentalnim područjima Hrvatske može pomoći u diversifikaciji turističke ponude i omogućujući destinacijama da privuku posjetitelje tijekom cijele godine. Takva ponuda zahtijeva ne samo prirodne resurse, nego i odgovarajuće infrastrukturne kapacitete, specijalizirane usluge i stručan kadar. Integracija wellness sadržaja u kontinentalne destinacije može i obogatiti turističku ponudu, čineći te regije konkurentnijima na tržištu europskog wellness turizma.

Koraci u tom smjeru već se poduzimaju pa je tako u travnju ove godine najavljen projekt “Topusko na izvoru zdravlja – lječilišni i wellness turizam na održiv način” vrijedan 27,5 milijuna eura, u sklopu kojeg će se obnavljati hotelski kompleks i uvesti novi wellness i sportski sadržaji u toj općini bogatoj brojnim termalnim izvorima.

Prostor za rast
“Destinacije na obali nude wellness tretmane u sklopu premium hotela, često u kombinaciji s gastronomijom, kao vikend-pakete u pred i posezoni. Zbog visokih temperatura u sezoni, a i cjenovne politike, gosti se okreću odmorima na kontinentu izvan sezone. U kontinentalnim regijama, naime, postoje cjelogodišnje wellness ponude i ostvaruju sve bolje rezultate”, govori Petrović Blajić.

Među onima koji koriste prirodne ljepote Hrvatske kako bi unaprijedili vlastitu wellness ponudu su, prema riječima njihove wellness i sport menadžerice Daniele Bracanović, i Lošinj Hotels & Villas.

“Svoju wellness ponudu nadopunjujemo i upotpunjujemo impresivnom prirodom otoka Lošinja. Koncepti svih naših wellness centara inspirirani su morem, mirisima mediteranskog bilja i čistim zrakom koji karakterizira ovo područje”, izjavila je Bracanović.

“Istra i Kvarner imaju odlične predispozicije za razvoj cjelogodišnjeg wellnessa, dok Lika gostima može ponuditi ljekovito bilje, tretmane medom i čisti velebitski zrak”, smatra Ana Tončić, vlasnica tvrtke Vita Vitalis sa sjedištem u Poreču, kojoj je temeljna djelatnost izrada wellnes koncepata i svjetovanje u tom segmentu.

“Kreiranje wellness proizvoda Hrvatske proces je koji trebaju graditi lokalna zajednica, općine i gradovi, turističke organizacije i ljudi. Wellness nije samo masaža, već spoj tretmana, sadržaja i lokalnih običaja kraja’’, naglasila je Tončić.

Prostora za poboljšanje i proširenje ponude još uvijek ima, u prvome redu domaćoj wellness ponudi nedostaje specijalizacija i diferencijacija. Kako bi se poboljšala hrvatska wellness ponuda nužno je ulagati u modernizaciju infrastrukture, posebno u wellness centre, hotele i smještajne objekte, čime bi se povećala kvaliteta usluga i privukla zahtjevnija klijentela. Petrović Blajić smatra kako većina wellness centara u Hrvatskoj nudi standardizirane tretmane bez povezivanja s identitetom vezanim uz lokalne resurse i tradiciju, za razliku od, primjerice, alpskih spa centara u Austriji koji koriste alpske biljne ekstrakte i planinsku klimu kao dio svoje ponude.

“Potrebne su daljnje investicije kako bi se hrvatska ponuda izjednačila s onom koju nude hoteli u Austriji i Sloveniji, te zemlje značajno su ulagale u modernizaciju wellness kompleksa, promicanje i jačanje brenda wellness destinacija. Uz investicije u infrastrukturu, potrebno je i dodatno educirati stručni kadar”, napominje Petrović Blajić.

Kao i u drugim granama turizma, problem leži u izuzetnoj sezonalnosti našeg turizma. Direktorica Vita Vitalisa kaže kako je, iako je riječ o sektoru turizma koji bi trebao funkcionirati u pred i postsezoni kroz osmišljene projekte i radionice, tada većina hotela zatvorena.

“Uočavam i nedostatak jasne vizije u profiliranju wellness proizvoda te nedostatku kadra. Wellness, uz ostale aktivnosti, ima ulogu i u promicanju lokalnih običaja nekog kraja. Međutim, ako stalno uvozimo radnu snagu, dolazi upravo do ‘izumiranja’ tih dragocjenih malih vrijednosti. Hrvatskoj nedostaju specijalizirane ustanove koje bi radnike educirale i pripremile za rad u wellness industriji’’, upozorava Tončić.

Hrvatske regije nude raznolik potencijal za razvoj autentične wellness ponude temeljene na lokalnim prirodnim resursima i tradiciji. Lika, primjerice, obiluje ljekovitim biljem i medom, koji se mogu koristiti u tretmanima za detoksikaciju, njegu kože i aromaterapiju, dok čisti velebitski zrak dodatno pridonosi osjećaju vitalnosti i opuštanja. Slavonija nudi mogućnost razvoja vinoterapije, koristeći grožđe, vino i sjemenke vinove loze za tretmane pomlađivanja i revitalizacije, a Baranja, poznata po svojim blatnim naslagama i plodnim tlima, može razvijati terapeutske blatne kupke s naglaskom na regeneraciju i antiupalna svojstva.

Slične koncepte uspješno primjenjuju i razvijene wellness destinacije poput Toskane u Italiji, gdje su wellness tretmani osmišljeni oko lokalnog identiteta – maslinovo ulje, vino i biljni pripravci koriste se u masažama, pakunzima i njezi kože. Takva integracija lokalnih resursa ne samo da obogaćuje ponudu, nego destinaciji daje prepoznatljivost i emocionalnu vrijednost za gosta koji traži autentično i povezano iskustvo. Hrvatska ima potencijal slijediti taj model stvaranjem regionalno specifičnih wellness proizvoda.

Praćenje trendova
Wellness je sve češće izbor koncepta za postizanje unutarnjeg mira. Petrović Blajić ističe kako gosti uvijek inzistiraju na bijegu od svakodnevne vreve u tzv. mirnim odmorima, tu je i trend odlaska u hladnije destinacije za vrijeme ljetnih vrućina, kao i turizam spavanja u kojem se odlazi u wellness centar i fokusira na spavanje, opuštanje i meditaciju. Nove generacije putnika jednako brinu i za mentalno i za fizičko zdravlje. Trendovi su usmjereni povratku sebi i očuvanju zdravlja kroz razne radionice, ture u prirodi i korištenje tretmana kao što su masaže i spa zone.

“Ljudi imaju sve veću svijest o potrebi za očuvanjem mentalnog i fizičkog zdravlja, i to holističkim pristupom, dakle, uključujući prehranu, tjelovježbu, jogu, meditaciju i tretmane poput zvukoterapije. U posljednje vrijeme često se pribjegavaju vikend retreat radionicama koje smanjuju stres i potiču mentalno zdravlje pojedinaca uz pravilnu prehranu, radionicu kuhanja i puno tjelovježbe na otvorenom’’, rekla je Tončić.

Bracanović iz Lošinj Hotels & Villas kaže kako se samo kontinuiranim ulaganjem može zadržati dobra pozicija na tržištu.

“Kad je riječ o izboru tretmana, naši gosti preferiraju masaže, no sve ih više odabire i druge tretmane poput hidratantnih tretmana lica, wellness rituala inspiriranih Lošinjem te regenerativnih tretmana za tijelo i duh. Posebno smo ponosni na nedavne investicije u uvođenje vrhunskih uređaja i tehnologija za ‘body contouring’, za krioterapiju te sustava za naprednu njegu lica.

Te investicije ne samo da su podigle kvalitetu naših tretmana, nego i znatno povećale zadovoljstvo i lojalnost naših gostiju. Prepoznatljivost naših wellness centara kao mjesta koje nude najnovije i najučinkovitije terapije, znatno je ojačana. Pored kontinuiranog praćenja trendova i uvođenja inovacija u poslovanje, najveći naglasak stavljamo na edukaciju našeg osoblja, s ciljem pružanja gostima uvijek najkvalitetnije i personalizirane wellness usluge”, govori Bracanović.

Poslovni rezultati u industriji bili bi još bolji kad bi se ponuda poboljšala i proširila. Petrović Blajić naglašava kako nedostaje specijalizacije i diferencijacije. Potrebno je stvoriti više autohtonih doživljaja jer trenutačno većina wellness centara u Hrvatskoj nudi standardizirane tretmane bez povezivanja s lokalnim identitetom i tradicijom.

Bracanović svjedoči kako u hotelu posljednjih godina bilježe konstatan rast interesa i potražnje za wellness uslugama te je udio tog segmenta u ukupnom poslovanju sve veći i danas ima gotovo ravnopravnu ulogu s ostalim hotelskim sadržajima. Prema njezinu iskustvu, wellness je danas sastavni dio očekivanja i životnog stila suvremenog turista.