Robert Blažinović preuzeo je početkom godine, u tom trenutku vjerojatno najužareniju stolicu među direktorima nekog velikog državnog poduzeća, onu u Jadroliniji. Stanje u našem najvećem brodaru bilo je dramatično još od velike tragedije s trajektom Lastovo, kada su trojica zaposlenika Jadrolinije poginula, a jedan ostao teški invalid. Događaj je zgrozio Hrvatsku, ali na površinu izbacio i neke negativnosti i probleme s kojima se naš brodar nosio godinama, pogotovo zbog starosti trajekata i zbog narušenog povjerenja u hrvatskoj javnosti, koja od tada prati s pozornošću svaki incident u našoj bijeloj floti.

U razgovoru za Poslovni dnevnik ovaj krizni menadžer, koji je karijeru prethodno gradio u Ministarstvu gospodarstva, govori o novoj razvojnoj politici Jadrolinije, koju podupire i Svjetska banka – suprotno dosadašnjoj praksi, Jadrolinija će od sada za svoju flotu nabavljati samo nove brodove.

Jadrolinija je pred velikim obnavljanjem flote, sa Svjetskom bankom je postignut dogovor o financiranju tog velikog strateškog projekta. Istina, najprije je komunicirano da se radi o 280 milijuna eura, a po zadnjemu je iznos spušten na 200 milijuna eura. Zašto ta razlika?

Što se samog iznosa tiče, iz Jadrolinije nismo nikad licitirali s iznosima, je li riječ o 280, 200 ili 180 milijuna. Ono što je bitno, u zadnjih šest mjeseci vrlo intenzivno smo komunicirali sa Svjetskom bankom i Međunarodnom financijskom korporacijom s ciljem definiranja uvjeta koji bi njihovu politiku i pravila implementirali u ovaj, za njih pilot projekt, u kojem se financira javno poduzeće. Paket koji bi se, kada se potpiše ugovor, trebao implementirati neće se sastojati samo od financijskog dijela, nego i od određenih reformskih zahvata.

Što to konkretno znači?

U pravilu obuhvaća sve ono što smo praktički dobili kao preporuku ili se na određeni način obvezali kroz proces pristupanja OECD-u. Prije svega, tu mislim na novi zakon o poduzećima u državnom vlasništvu, koji je stupio na snagu 1. listopada. Dakle, korporatizacija društva, način imenovanja članova Uprave i Nadzornog odbora, mjere koje se odnose na efikasnije upravljanje ljudskim potencijalima, a tu su i reformski paketi koji se odnose na Zakon o linijskom obalnom prijevozu. Jadrolinija će u kratkoj budućnosti krenuti s programima pripravništva i razvoja karijere, kako bi postala poželjan poslodavac. A što se tiče spomenutog iznosa koji se spominje u javnosti, radilo se o rasponu kreditnog potencijala, odnosno kapaciteta kojeg bi poduzeće kao takvo moglo izdržati, uredno otplaćivati.

Kada se očekuje i formalno potpisivanje konkretnog ugovora o zajmu?

Trenutačno smo u završnim aktivnostima koje su vezane za ekonomsko-financijski model poslovanja Društva u idućih 20 godina, a ovisi i o internim procedurama u Svjetskoj banci, koja će u idućih 15-ak dana donijeti odluku koliki će taj paket u konačnici biti. Realno je da će se aranžman zaključiti u prvom kvartalu 2026.

Kakvi su okviri tog kredita što se tiče cijene, načina i roka otplate, broja i vrste brodova koje se njime nabavlja, mogu li to primjerice biti i rabljeni brodovi?

Što se tiče samih uvjeta, to su dugoročni krediti, povlačit će se po tranšama, a kao što je to praksa, u odnosu na konvencionalne uvjete razlika je u povoljnijoj ročnosti i cijeni kapitala, no dok nije službeno zaključen ugovor, ne bih izlazio s detaljima.

Moram reći i da smo, budući da prolazimo kroz jedno prilično dinamično razdoblje, nastojali što efikasnije pristupiti svim zadaćama, te već radimo na pripremi dokumentacije za natječaje za izradu dizajna tih brodova. Dizajn je načelno napravljen, ali pritom govorim o kontekstu radioničke dokumentacije jer je ideja da Jadrolinija bude vlasnik te dokumentacije i da možemo upravljati budućim troškovima održavanja tih plovila, da se ne dogodi da oni u startu budu jeftiniji, ali da njihovi troškovi u daljnjim fazama korištenja i održavanja budu visoki.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Kao što sam rekao, radimo na realizaciji više strateških prioriteta, pa smo objavili i natječaj za novogradnju koju ćemo financirati iz vlastitih izvora, putnički brod za Elafite, koji dakle nije dio ovog paketa sa Svjetskom bankom. Prvi brodovi koji će se graditi iz programa Svjetske banke, u flotu bi, očekujemo, ušli potkraj 2027. i početkom 2028. To će biti tri električna putnička broda, namijenjeni za relacije koje će biti prije svega infrastrukturno opremljene, mislim na luke, pristaništa i nadležnost lučkih uprava, da mogu osigurati punjenje i time i nesmetano plovljenje tih brodova.

Dakle, to će biti posve novi projekti, nove gradnje?

Da. Najprije brod “Nova Postira” koji ćemo financirati iz vlastitih sredstava, a nadamo se da će se u njega, naravno u uvjetima javne nabave, uspjeti uključiti i kapaciteti hrvatske brodogradnje… Potom, ovisno o izradi projektne dokumentacije, uslijedit će natječaji za putničke brodove i trajekte.

Ako dobro shvaćam, Jadrolinija više neće kupovati rabljene brodove?

Novi model uopće ne poznaje nabavku rabljenih brodova. Takvom zaokretu u politici obnove flote pridonose i visoki penali koje će kompanija zbog starosti brodova plaćati za emisije stakleničkih plinova. Po našim procjenama, penali koje bismo morali plaćati od 2030., kada bi ostalo po stanju kakvo je trenutačno, bili bi jako visoki, dok će s s vremenom ti iznosi rasti i dodatno opterećivati redovno poslovanje.

No, penali će biti neminovni jer, zbog pripreme projekata i javnih natječaja, potom samog procesa gradnje, flota neće biti brzo obnovljena, pomlađena.

Točno.

Kolika je u ovom trenutku prosječna starost flote?

Oko 27 godina i kada uspoređujete s prosjekom europskih zemalja, mi smo čak dvije, dvije i pol godine bolji. Bolji od primjerice Grčke i Portugala.

Kojom dinamikom se predviđa obnavljanje flote?

Ona je vezana i uz zakon o linijskom obalnom prijevozu i dinamici isteka koncesijskih ugovora koje imamo. Investicije su uvijek vezane uz određene linije.

Neke istječu već u narednim godinama?

Što se koncesija tiče, trenutačno održavamo 42 linije, državne i komercijalne s obvezom javne usluge, onih u kojima je promet u posljednje dvije godine iznad 300 tisuća putnika, s tim da od profitabilnih linija u državnom obalnom prometu, kojih je pet, Jadrolinija drži njih četiri, a jednu drži privatni brodar.

Dojam je da je konkurencija u obalnom prometu sve jača, ovo ljeto svjedočili smo i vrlo glasnim sindikalnim reakcijama i protivljenju da se dozvolu za jednu liniju da talijanskoj brodarskoj tvrtki.

Zakon omogućuje da svaki brodar, privatni i javni, ako iskaže interes, može dobiti liniju bez subvencije države, u ovom slučaju je to bila brzobrodska linija s katamaranima u liniji Split-Supetar. No, u trajektnom segmentu Jadrolinija nije, da tako kažem, ugrožena. Prema podacima iz 2024., a slično je i u 2025., Jadrolinija drži oko 85 posto tržišta. Ali, u pravu ste kada govorite za konkurenciju u brzobrodskim linijama, tu je konkurencija zadnjih godina sve jača, pojavljuju se novi igrači, u ovom trenutku samo domaći, a broj im kontinuirano raste. No, mi to ne vidimo kao problem, rekao bih da je to i dobro jer će nas potaknuti da drugačije djelujemo.

U proteklih godinu dana Jadrolinija je prošla doista teško razdoblje, u kojemu se prije svega poljuljalo povjerenje domaćih ljudi i osjećaj sigurnosti. Mjesecima smo svjedočili širenju vijesti o lošem stanju brodova i gubitku osjećaja nesigurnosti, pa i među radnicima. U međuvremenu se stanje ipak stabiliziralo, percepcija se nije tako negativna, kako se to postiglo?

U pravu ste, bilo je dosta sumnje, pogotovo nakon nemilog događaja iz kolovoza prošle godine, ljudi koji koriste naše usluge propitivali su svaki sumnjiv detalj. U suštini, važno je bilo nekoliko prvih poteza koje smo kao nova uprava poduzeli. Prvi je postavljanje novog časnika za sigurnost s međunarodnim iskustvom, ali i kadrovsko jačanje službe sigurnosti s prioritetnim ciljem unapređenja sigurnosti na našim brodovima. Drugo, išli smo u određenu vrstu revizije postojećeg sustava upravljanja sigurnošću i na tome intenzivno radimo. Očekujemo da ćemo sredinom iduće godine krenuti s implementacijom novog sustava. Trenutačno radimo audit, identificiranje određenih potreba koje je nužno implementirati u postojeći sustav u idućem razdoblju.

Kao brodarska kompanija radimo pod određenim normama, kodovima i međunarodnim konvencijama pa je u tom smislu važno pojednostaviti ga ili bolje rečeno učiniti produktivnijim, bolje protočnim. U ovom trenutku radimo na analizi zapovjednog kadra, koja će nam pokazati za iduće razdoblje koje će sve edukacije kompanija provoditi. To će biti kombinacija edukacija, od vanjskih do razmjene znanja unutar kompanije. Već iduće godine, primjerice, uvest ćemo “in-house” konferencije, dakle okupiti sve zapovjednike koji će međusobno komunicirati oko rješenja za problem koji se pojavi na nekom brodu.

Takva komunikacija dosad nije postojala?

Takvu komunikaciju, ja bih rekao, treba intenzivirati na maksimalnu razinu.

Što se kvalitete brodova tiče, jesu li nakon lanjskog slučaja svi prošli dodatne preglede i remonte?

Da. Uz preporuke Hrvatskoj registra brodova uložili smo i dodatne napore u tom dijelu, kako bi pojačali sigurnost brodova. To nam je bio prvi prioritet i, ako to mogu tako reći, nismo htjeli štedjeti na tome.

Koliko su povećani ti izdaci?

Poprilično. Vidjet ćemo u bilanci stanja, kad se potvrdi rezultat za 2025., ali mislim da je to oko deset posto.

Prošlu godinu Jadrolinija je zaključila s rastom prihoda, pa i dobiti, kakva je ova godina?

Prihodi i rashodi bit će praktički na razini protekle godine, uz neznatan rast, prihodi oko jedan posto, no mislim da ove godine nećemo iskazati dobit kao što je to bilo lani, u kojoj je bruto dobit bila 9,7 milijuna eura. Razlika zbog koje ove godine nećemo imati dobit je u tome što su lani otpuštene određene rezervacije i prodana imovina koja je bila neoperabilna, a ove godine toga nema.

A broj putnika?

Naturalni pokazatelji su na sličnim ili istim razinama. Broj vozila je porastao za 2,5 do 3 posto, vidjet ćemo kako će završiti ovaj mjesec, dok je broj putnika dosad veći za 0,3 posto.

Jadrolinija je naručila i stručnu pomoć oko izrade plana konsolidacije poduzeća, što bi on sve trebao obuhvatiti, primarno obveze zbog OECD-a i Svjetske banke?

To bi u suštini trebao biti krovni dokument koji neće određivati smjer u smislu prihoda i tekućeg poslovanja, nego će obuhvatiti i priču iz segmenta pravila OECD-a i aranžmana IFC-a i Svjetske banke, koji će dati legitimitet u postupanju Upravi koja će voditi tvrtku u narednim godina. Praktički, kada se zaključi aranžman znat će se što je strategija Jadrolinije u narednom razdoblju.

Računate li osim zajma Svjetske banke i na povlačenje sredstava iz europskih fondova, ipak su to ‘zeleni’ brodovi?

Radimo i na tome. Prostora ima u Modernizacijskom fondu, iz kojega će se, prema prvim informacijama, oko alocirati 60 milijuna eura sredstva za projekte svih brodara u Hrvatskoj. Očekujemo da bi natječaj biti otvoren iduće godine, naravno, aplicirat ćemo za sredstva za naše projekte.

Moram se vratiti još na trajekte koji će se financirati iz kredita Svjetske banke, kada očekujete da svih šest bude na svojim linijama na moru?

Nije da ne želim dati odgovor, no u ovoj fazi, dok ne finaliziramo zaključenje ugovora o kreditu ne mogu precizirati takve podatke.

Uvelike će to ovisiti i o procedurama javne nabave?

Možda i ne u tolikoj mjeri kao dosada jer moramo uzeti u obzir i pravila Svjetske banke.

Ona su labavija?

Ne. Ali je razlika u brzini zatvaranja tog procesa, odnosno po pravilima Svjetske banke žalba ne odgađa izvršenje.

Iz tog zajma neće biti financirani i katamarani, spominjete samo putničke brodove i trajekte?

Prosječna starost katamarana Jadrolinije je oko 16 godina i zato oni nisu niti predmet ovog dijela narudžbe brodova.

Što je s Lastovom? Brod nije prodan niti je otišao na rezanje, za njega se plaća privez u brodogradilištu u Lošinju…?

Kao nova Uprava pokušali smo vidjeti kakav bi bio odaziv tržišta da ga se proda, s obzirom na činjenicu da brod ima određenu knjigovodstvenu vrijednost. Odluku o tome što ćemo sa samim brodom nismo donijeli među ostalim ni zbog toga što još uvijek nisu gotove procjene koliko bi bilo potrebno eventualno ulaganje u brod kako bi on dobio potrebnu dokumentaciju, svjedodžbe Hrvatskog registra brodova bez kojih je u međuvremenu ostao. Načelno se radi o visokoj razini novca, više od nekoliko milijuna eura. No, odluku o Lastovu donijet ćemo u svakom slučaju vrlo brzo, s obzirom da smo u planiranju sredstava i poslovanja za 2026. i iduće godine, svakako ćemo imovinu koja je neoperabilna dati u rashodovanje. Samo je pitanje u kojem kvartalu.

To uključuje još neke brodove?

U planu je četiri do pet brodova, za koje će se većim dijelom postupci pokrenuti u prvom kvartalu i za njih načelno imamo i interesa. To su konkretno četiri katamarana, za koje je procijenjeno da bi zbog starosti i zbog standarda sigurnosti u njih bila potrebna velika ulaganja, odnosno postavlja se pitanje kakav bi bio doprinos tih ulaganja. U tom smislu odluka je da će ih se rashodovati.

Hoće li se taj manjak osjetiti u floti?

Ne.

Nakon nesreće i gubitka pomoraca njihove su obitelji podnijele zahtjeve za nadoknadu imovinske štete. Jesu li ti sporovi riješeni?

Ljudski život ničim se ne može vratiti i nadoknaditi, no sve što je kao kompanija Jadrolinija mogla dati kao poslodavac, učinila je. Potpisali smo nagodbu s obiteljima i postupak je okončan. Ozlijeđeni pomorac koji je preživio nesreću još je na bolovanju, njemu smo ponudili posao, kako se to kaže, na kopnu, nadam se da će se što prije vratiti u Jadroliniju.

Preuzeli ste upravljanje Jadrolinijom u najgorem trenutku, jeste li zadovoljni kako ‘kormilarite’?

Kao Uprava svjesni smo svih okolnosti koje jesu i koje su u okruženju, no mislim da je jasno da u Jadroliniji sada pušu drugačiji vjetrovi, pokrenuli smo puno projekata koji će pokazati pozitivnu stranu Jadrolinije, koja olakšava stanovnicima na otoku život i normalno funkcioniranje. Očekujem da sljedeće razdoblje biti izazovno i dinamično, a kao relativno nova Uprava imamo želju da Jadrolinija bude pozitivna priča i pomak k boljem.

Znači li to i da ćete se javiti na skori natječaj za novu upravu, kada se raspiše po novim pravilima OECD-a?

Pa, da. Izazov je.