Privlačenje izravnih ulaganja i poboljšanje uvjeta poslovanja prioriteti su Hrvatske, a pritom je ključno da rast BDP-a ostvaren u 2015. postane zamašnjak reformi, poručio je predsjednik Američke gospodarske komore (AmCham) Berislav Horvat.

Na radnom ručku jučer u Zagrebu okupilo se 230 ljudi, a bila je ondje i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je također pozvala na reforme. Uz ocjenu da je velik prostor za suradnju Hrvatske i SAD-a, Horvat je nabrojao ključne zahtjeve, a svi su naišli na bezrezervnu podršku predsjednice. Uz reformu javne uprave, na toj su listi predvidljivost i stabilnost poslovnog okruženja, provedba dosljedne primjene procjena učinaka propisa te zahtjev da Hrvatska donese nacionalnu strategiju ljudskih potencijala, kojom se usklađuju potražnja i ponuda na tržištu. Horvat je, naime, objasnio kako više nije problem dobiti kredit, nego naći ljude.

"Vladi dajem sto dana, a ocjene su da se u prilagodbi fiskalne i monetarne politike krećemo u pravom smjeru", kazala je Grabar Kitarović. Pozvala je članice Komore da se kao gosti pridruže u radu njezinu Vijeću za gospodarska pitanja. No, najavila je ambiciozan plan rada na internacionalizaciji gospodarstva: namjerava biti "prva gospodarska diplomatkinja Hrvatske". Njezina inicijativa Jadran-Baltik-Crno more naišla je na odličan prijam, a istaknula je goleme potencijale i interes za suradnju na energetskim i infrastrukturnim projektima, što se pokazalo i susretom 130 gospodarstvenika u Poljskoj. Na redu je, rekla je, Transatlantski trgovinski sporazum (TTIP), koji prema njezinu mišljenju predstavlja velik potencijal te Hrvatska ne smije dopustiti da bude promatrač.

Nakon toga najavila je sporazum između EU i Japana. Ovi sporazumi predstavljaju budućnost, dok su unapređenje investicijske klime i uklanjanje administrativnih barijera glavni ciljevi u idućem razdoblju. "Temeljni cilj je tržišno gospodarstvo i privatni sektor kao motor rasta i razvoja, koji će stvarati nova i kvalitetna radna mjesta. U tome ću biti kvalitetan partner Vladi", kaže predsjednica, koja je preporuke Vijeća predala premijeru.

Osjeća se novi optimizam zbog rasta osobne potrošnje, izvoza i industrijske proizvodnje te pada cijene nafte, kazala je, no potom se kritički osvrnula na rast BDP-a u 2015., koji je veći od očekivanog, i po procjeni EK iznosi 2,1%., te procjenu rasta od 2,8% u 2016. Taj je rast najmanji od svih novih članica EU, što znači da gubimo korak pred konkurencijom, dok javni dug raste. "Dojam je da je do rasta došlo inercijom, a ne strukturnim i strateškim potezima, no iskustvo 'debelih krava' ove godine trebamo iskoristiti kako bismo razvili gospodarstvo i stvorili zalihe za mršave godine", zaključila je predsjednica".