Na današnjoj sjednici Vlade predstavljen je novi paket antiinflacijskih mjera kojim Vlada želi ublažiti rast cijena i zadržati potporu građanima i gospodarstvu u razdoblju pojačanih inflacijskih pritisaka. Premijer Andrej Plenković na početku sjednice poručio je kako je cilj novih mjera zaštititi standard građana te očuvati stabilnost gospodarstva u vrijeme rasta cijena energenata i geopolitičkih nestabilnosti. – Glavna tema današnje sjednice Vlade je paket antiinflacijskih mjera, kojima je cilj prije svega da kao Vlada poduzmemo korake koji će omogućiti zadržavanje potpore našim građanima i gospodarstvu kada je riječ o cijenama energenata, prije svega struje, plina i nafte, kao i sniženih stopa PDV-a. Paketi pomoći koje smo dosad usvajali pomogli su Hrvatskoj da očuva socijalnu koheziju i da svi zajedno prođemo kroz različite krize i njihove posljedice – rekao je Plenković.

IZMJENE

Vlada uvodi novi porez, evo što sve trebate znati

Dodao je kako su na inflaciju posljednjih godina snažno utjecali ruska agresija na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku te rast cijena energenata, zbog čega Vlada smatra da je potrebno nastaviti s mjerama pomoći i kontrole troškova. Nakon premijera, novi paket mjera predstavio je ministar financija Tomislav Ćorić, koji je pojasnio kako se paket temelji na četiri ključna područja: nastavku energetskih mjera, kontroli administrativnih cijena, proračunskoj disciplini te izmjenama u poreznom sustavu.

Jedna od glavnih mjera odnosi se na zamrzavanje administrativnih cijena do prvog tromjesečja 2027. godine. Riječ je o različitim naknadama, pristojbama i cijenama koje određuju država i javna tijela, poput pojedinih javnih usluga, dozvola i drugih davanja koja izravno utječu na kućne budžete građana. Vlada smatra da bi zaustavljanje njihova rasta trebalo ublažiti inflacijske pritiske i spriječiti dodatno poskupljenje javnih usluga. Posebnom odlukom Vlade čak 80 državnih i javnih institucija bit će upućeno da odgode podizanje cijena i naknada iz svog djelokruga. Uz to, osniva se i posebna međuresorna radna skupina koja će pratiti kretanje administrativnih cijena i analizirati njihov utjecaj na inflaciju i državni proračun.

Velik dio paketa odnosi se i na proračunsku disciplinu. Ministarstvo financija planira usporiti rast državne potrošnje, smanjiti određene materijalne i financijske rashode te dio investicija prilagoditi dinamici provedbe projekata. Dio troškova pokušat će se preusmjeriti na europske fondove, a ukupne procijenjene uštede iznosile bi oko 1,3 milijarde eura. Predviđeno je i zadržavanje postojećih materijalnih prava i socijalnih naknada na sadašnjoj razini do prvog tromjesečja 2027. godine. To znači da u tom razdoblju ne bi trebalo biti novih povećanja pojedinih prava kroz kolektivne pregovore, ali ni uvođenja novih socijalnih naknada.

Veliku pozornost izazvale su i porezne izmjene. Vlada planira uvesti porez na prekomjerne profitne marže velikih i srednjih poduzeća. Mjera bi se odnosila na kompanije koje ostvaruju znatno veću profitnu maržu od prosjeka iz prethodne tri godine. Prema prijedlogu, država bi s 50-postotnom stopom oporezivala dio dobiti koji se smatra “prekomjernim”. Kako je pojašnjeno, cilj mjere je spriječiti neopravdano povećanje cijena i prevelik rast profita tijekom razdoblja energetske krize i globalne nestabilnosti. Mjera bi obuhvatila oko 1740 srednjih i velikih poduzetnika, dok bi kompanije koje većinu prihoda ostvaruju izvan Hrvatske bile izuzete.

Najavljene su i izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika. Ministarstvo financija tvrdi kako se posljednjih godina značajno povećao broj paušalnih obrta, dok su razlike između opterećenja obrtnika i zaposlenih radnika postale sve izraženije. Zbog toga se planira povećanje davanja za dio obrtnika s višim prihodima, dok bi oni s manjim prihodima ostali u sadašnjem režimu. Promjene stižu i za privatne iznajmljivače u turizmu. Vlada želi povećati minimalne iznose paušalnog poreza u turistički najrazvijenijim područjima, a obrazlaže to snažnim rastom cijena nekretnina i velikim porastom broja iznajmljivača posljednjih godina.

S druge strane, jedna od mjera koja bi trebala izravno pomoći građanima odnosi se na umirovljenike. Planirano je potpuno ukidanje poreza na dohodak na mirovine, čime bi, prema procjenama Ministarstva financija, dodatnih gotovo 180 milijuna eura ostalo na raspolaganju za oko 541 tisuću umirovljenika. Vlada ističe kako su upravo umirovljenici među skupinama koje su najviše pogođene inflacijom. Uz nove mjere, Vlada zadržava i postojeće instrumente za borbu protiv inflacije. To uključuje subvencioniranje cijena plina, struje i goriva, ograničavanje cijena stotinu proizvoda i kategorija proizvoda, transparentnu objavu cijena te snižene stope PDV-a za dio proizvoda i usluga.

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred