Namjera Vlade da Hrvatsku banka za obnovu i razvitak (HBOR), koja danas treba dobiti novog čelnika, a pretvori u fond pod izravnim patronatom politike, izazvala je konsternaciju u stručnim krugovima.

U HBOR-u ne prestaju zvoniti telefoni i stizati upiti iz inozemstva od stranih financijskih institucija i banaka koje traže objašnjenja. HBOR je i jedna od top tema u razgovorima domaćih stručnjaka s analitičarima Standard & Poor'sa koji su ovih dana u Zagrebu i skupljaju informacije uoči nove revizije kreditnog rejtinga države.Ideja da se HBOR zaokrene prema državnom fondu u kojem će Vlada birati direktno predsjednika Uprave i raspolagati s dobiti kako želi nije najlošija vijest, već je to srozavanje standarda, smatraju stručnjaci.

"To je loše rješenje jer može doći do većeg zanemarivanja kreditnoga rizika i drugih rizika u upravljanju portfeljem postojećih i novih kredita HBOR-a", smatra Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.  Dodaje da će poslovne banke biti manje motivirane za uključivanje u prave poduzetničke kreditne aranžmane zbog kojih HBOR postoji premda, dodaje, one ni danas nisu značajnije zainteresirane. "Izgledno je da se općenito poveća rizičnost HBOR-a u očima njegovih kreditora na globalnim tržištima", smatra Ivanov. 

Moguće negodovanje EK 
Planu politike da stavi šapu na razvojnu banku mogao bi zasmetati Bruxelles. Prijedlog novog zakona o HBOR-u podrazumijeva tri milijarde kuna dokapitalizacije, no taj iznos direktno bi povećao deficit proračuna. "Ta promjena nije u planu konvergergencije koji je Vlada poslala u Bruxelles. Radi se o potezu koji bi decicit povećao za 0,9 postotnih bodova izvan programa", kaže Željko Lovrinčević sa Ekonomskog instituta. Osim što će naići na negodovanje u Europskoj komisiji, Lovričević smatra da se zamišljena transformacija HBOR-a svodi na micanje profesionalnog bankarskog pristupa iz banke. 

Netransparentnost
"Umjesto da se HBOR pretvara u izvoznu banku, on se, dijametralno suprotno, vraća bliže politici. Najveći problem je percepcija rizika jer će on ubuduće umjesto bankarskih pravila imati interne odredbe o pravilima valorizacije, ali i o tome što se smatra nenaplativim kreditom", upozorava Lovrinčević. Upravo je manjak transparentnosti ono što brine strane financijske institucije i analitičare. Zajedno s manjkom pokretača rasta, eksplozijom javnog duga naši sugovornici kažu da će biti "jako dobro ako Hrvatskoj ne S&P dodatno ne snizi rejting". Inače, u četvrtak poslijepodne pred saborske zastupnike uputio se čelnik HBOR-a na odlasku Anton Kovačev braniti izvješće o poslovanju razvojne banke u prošloj godini. Izvješće je dosad prihvaćeno na Vladi, kao i na saborskim odborima.