Čim se aktualni procesi na tržištu kapitala stave pod kontrolu, Belupo će ozbiljno razmisliti o listanju na burzi. Da nije došlo do promjena na tržištu kapitala, vjerojatno bi to bilo već ove godine. Belupo je kompanija koja može ostvariti vrijednost i brzo je plasirati i uvećati u ovom biznisu, pod uvjetom da brže i jače nastavi s akvizicijama u regiji, tvrdi Stanislav Biondić, predsjednik Uprave najveće domaće farmaceutske kompanije. Biondić napominje da o terminu provedbe inicijalne ponude dionica Belupa ovise i buduće veće akvizicije kompanije, a prve važnije vijesti mogle bi biti vezane uz Rusku Federaciju.
– Budući da nam je Ruska Federacija najjače izvozno tržište, mislimo da tamo imamo prostora ući u jedan ozbiljniji investicijski ciklus. Radimo na nekoliko frontova, no morate znati da takvi procesi vrlo dugo traju jer svaki projekt treba dugotrajno istraživanje i pripremu.

Možete li pojasniti što Belupo dobiva nedavnom akvizicijom bosanske Farmavite?
– Već duže vrijeme smo angažirani na provedbi svoje strategije u kojoj imamo zacrtano da akvizicijama ubrzamo rast. Poznato je da zbog pada cijena na domaćem tržištu, za koje smo vezani nešto manje od 80 posto, Belupo već nekoliko godina ima vrlo mali organski rast. Stagnacija ne može trajati unedogled i organski moramo nadoknaditi anorganskim rastom ako želimo ostati kompanija koja je respektabilna na ovom tržištu. Kad je riječ o akviziciji Farmavite, treba znati da smo razmatrali nekoliko kompanija u regiji, no najviše smo se fokusirali na Bosnu i Hercegovinu. Obišli smo nekoliko kompanija i bili više nego zadovoljni s Farmavitom koja je vrlo suvremena, od veledrogerijskog biznisa prerasla je u proizvodnju, a osim toga osjećalo se da je kompanija stvarana sa strukom i znanjem i jasno je da će tu biti mnogo manje korekcija u odnosu na ostale kompanije koje smo obišli. Cilj nam je da se nametnemo kao prvi sljedbenik, a u budućnosti čak i lider u BiH.

Kad možemo očekivati vijesti iz Ruske Federacije?
– Čitava je priča vezana uz naše listanje na burzi tako da je pitanje vremena vrlo teško jer se stvari mogu promijeniti u vrlo kratkom roku ili se pak produžiti.

Očekujete li da će odcjepljenje Kosova imati utjecaj na poslovanje Belupa?
– Mislim da će čitavo gospodarstvo od toga imati posljedice, no da one neće biti dugoročne. Ako ćemo više radit na Kosovu, manje ćemo u jednom trenutku raditi u Srbiji. Spremno smo stoga na nešto manji i sporiji rast u Srbiji, ali mislim da će to biti kratkog vijeka.

Kako se razvija vaš projekt akvizicija u ljekarništvu? Koji je vaš cilj?
– Belupov vertikalni ustroj neće biti prebrz niti su nam ambicije previsoke. Cilj nam je oformiti jednu manju ljekarničku ustanovu u Hrvatskoj, a ne isključujemo tu mogućnost i u BiH kad dođe trenutak. Mislimo da je naša prednost u odnosu na ostale nositelje aktivnosti u ljekarničkim ustanovama velika s obzirom na to da kao dobavljač možemo u ljekarniničkim ustanovama planirati i snimati tržište te ostvarivati kvalitetnije kontakte.

Što kažete na komentare da vas je, zahvaljujući tome što se IPO Belupa nije proveo prije, Atlantic grupa pretekla u akvizicijama u ljekarništvu i na neki način osujetila vaše ambicije?
– Ne bih to tako rekao. I prije Atlantica smo imali isti odnos snaga na tržištu, Medika je akvirirala, medical Intertrade, Oktalpharma… svi osim Phoenix Farmacije su razmišljali o tom koraku i svi imaju ljekarne u svom sastavu. Mi prema ljekarnama koje je kupio Atlantic uopće nismo išli, tih pet ustanova od samog početka sudjelovalo je u formiranju novog ljekarničkog lanca. Za te kontakte smo znali i nismo bili iznenađeni i u tome ne vidimo ništa loše. U Atlanticu ne vidimo neprijatelja, dapače, vidimo jednu dobru poziciju u budućnosti za domaće proizvođače, a i domaće ljekarničke ustanove mogu biti sigurnije na tržištu.

Bojite li se pritom da je u ljekarništvo ušao netko izvan branše? Hrvatska ljekarnička komora primjerice upozorava da komercijalni interes može ugroziti domaće ljekarništvo, a upozorava i na stvaranje monopola.
– Hrvatska ljekarnička komora nije objektivna u nekim situacijama. Neke ljekarne koje smo mi kupili ili kupujemo nisu imale magistre farmacije, i to je kod nas moguće u privatnim ljekarnama. Mi to nećemo smjeti dopustiti isto kao ni drugi ozbiljni sudionici na tržištu koji će u svom sastavu imati ljekrničku ustanovu. Prema tome one činjenice koje Komora često iznosi ne stoje. Mislimo da smo veliki saveznici Komore jer nekoliko takvih okrupnjenih ljekarničkih ustanova može daleko više razviti i štiti ljekarništvo u Hrvatskoj. Kad je u pitanju stvaranje monopola, čudno je kako je moguće stvaranje monopola ako ima četiri velike ustanove? Ne vidim da će se u ljekarništvu išta promijeniti, svi će i dalje morati poštivati i zakone i pravilnike, ovog puta i daleko striktnije nego sada.

U kojoj je mjeri prema vašem mišljenju ljekarništvo profitabilan biznis u Hrvatskoj?
– Ljekarništvo nije onoliko unosno u odnosu na današnju percepciju. Primjerice, svi oni koji su danas zainteresirani za ulazak u taj biznis imaju nekoliko desetaka ljekarničkih ustanova na ponudi. Kad bi to bio tako profitabilanm i interesantan biznis, onda se ne bi tako nudio i prodavao. Smatram da smo na početku jedne lančane reakcije i da će to završiti tako da ćemo imati nekoliko ozbiljnijih ljekarničkih ustanova. Mi nemamo ambiciju biti u vrhu, ali želimo biti jedna od njih, među ostalim stoga što imamo ozbiljne ambicije zauzeti vodeću poziciju u proizvodnji OTC-a.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Ako država nastavi kao dosad kasniti s plaćanjem lijekova na recept, smatrate li da će se realizirati naplata kamata?
– To je vječita tema koja će, ako dođe do većeg unosa stranog kapitala u ljekarništvo, postati stvarnost. Zakonskih prepreka za to nema nikakvih. Takva praksa mogla se provoditi kad su domaći proizvođači lijekova na neki način kreditirali sustav i imali jaku socijalnu komponentu koja se svakim danom sve više gubi. Prevladat će komponenta biznisa, a onda će se to dogoditi.

Spomenuli ste prije pad cijena lijekova. Pritisak na pad cijena i dalje je prisutan, kako od države tako i od kupaca. Ima li mjesta za snižavanje cijena lijekova i kako će se to odraziti na vaše poslovanje?
– Jasno je da će neki jači lanci postupiti sa stanovišta velikog kupca, i to su normalni komercijalni odnosi, no jasno je da veledrogerije svojim kupcima neće moći prenositi veće rabate nego ih sami ostvaruju jer i one moraju naći svoj interes. Sa stanovišta proizvođača je viša, jasno da nećemo moći dopustiti daljnje dizanje rabata, a upitno je možemo li dopustiti sadašnju razinu rabatne politike. Svi koji pričaju o enormnim profitima farmaceutske industrije ne znaju o čemu pričaju jer je poznato koliko visoki su zahtjevi koji se pred nas stavljaju kad je u pitanju kvaliteta proizvodnje, zadovoljavanje regulative.

Hoće li Belupo zbog pada cijena ukidati lijekove?
– Ako se ovako nastavi, onda nitko ne može tražiti od proizvođača generičkih lijekova da drže u svom portfelju proizvode koji stvaraju gubitak. Jasno da imamo starih proizvoda koji su na pragu ili ispod praga rentabilnosti. Još nismo donosili odluku da ih gasimo, no ako neće biti razumijevanja, ponašat ćemo se kao oni s kojima se susrećemo na našem tržištu, a to su strane kompanije. U našim proizvodima ima negdje oko 80 milijuna kuna povrata državi, kroz poreze i doprinose, za razliku od inovativnih proizvođača čiji je povrat zanemariv. Ja znam kako se mi ponašamo u drugim zemljama, transfernim cijenama i svim ostalim legalnim alatima nastojimo poslovati pozitivno. Prema tome nema velike dobiti, nema velikih poreza i nema velikih davanja od poreza na dohodak, sve to ostvarujemo u Hrvatskoj i Belupov doprinos budžetu ove će godine zbog rasta plaća biti i veći od 80 milijuna kuna.

Biografija

Stanislav Biondić čitav dosadašnji radni vijek proveo je u rodnoj Koprivnici, najprije u Podravci, a potom u Belupu. Rođen je 1955. godine, 1980. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a završio je i Poslovnu školu na Brdu kod Kranja. Od 1982. godine u Podravci je obavljao poslove plana, analize, organizacije i raspodjele, poslije postaje članom Uprave, a u travnju 1999. godine imenovan je za glavnog direktora za Belupo farmaceutiku. U ožujku 2000. godine postaje generalni direktor Belupa, a u siječnju 2001. član Uprave Belupa zadužen za područje financija, proizvodnje, kadrovske poslove i nabavu. U svibnju 2005. godine imenovan je za predsjednika Uprave Belupa, zadužen za proizvodnju, istraživanje i razvoj, kontrolu kvalitete, nabavu, financije, kontroling, Sektor bezreceptnih proizvoda i kozmetiku.

Do kraja godine kupit ćemo barem devet ljekarni

Poznato je da pregovarate sa sedam ljekarni. Hoće li to biti sve?
– Sa sedam ljekarni smo u završnoj fazi pregovora i do sredine godine naša ustanova trebala bi imati devet, eventualno deset ljekarni. Mislimo da je to u ovom trenutku solidna osnova, a i dalje ćemo akvirirati ono što nam se učini da bi moglo dati doprinos toj ustanovi.

Pretpostavljam čekate privatizaciju gradskih i županijskih ljekarni.
– Jasno da sa svima ostalima čekamo privatizaciju, pri čemu prvenstveno mislim na županijske ljekarne. Gradska ljekarna Zagreb je često spominjana u kontekstu Belupa i želim reći da nikad s predstavnicima Zagreba nismo imali nikakve kontakte o tome, jedino smo kao i svi ostali izrazili mišljenje da bi to bila dobra akvizicija i za Belupo i za ostale koji se bave tim biznisom.

Još vas zanimaju Čakovečke ljekarne?
– Belupo bi, ako krene s akvizicijama županijskih ljekarni, trebao zadržati sjevernu Hrvatsku, gdje mislim da imamo najveće komparativne prednosti u odnosu na sve one koji ulaze u biznis. Stoga su nam zanimljive i čakovečke, ali i ljekarne u Varaždinu, Koprivnici, Virovitici, Osijeku…