Zagrebačka tvrtka Geofoto potpisala je u petak dva nova ugovora o poslovnoj suradnji s državom ukupne vrijednosti 18,5 milijuna kuna. S Državnom geodetskom upravom ugovoreno je avio-snimanje i izrada digitalnog ortofota za potrebe projekta legalizacije bespravne gradnje, a za Agenciju za plaćanje u poljoprivredi tvrtka će iz zraka kontrolirati usjeve koji su pod subvencijama. Zanimljivo, vijest o milijunskim poslovima osvanula je samo dan nakon što su mediji objavili priču o slomu Geofota, tvrtke koja je donedavno rasla 30 posto godišnje, uključujući i kriznu 2009. godinu. Predsjednik Uprave Geofota i većinski vlasnik Zvonko Biljecki u razgovoru za Poslovni dnevnik priznaje da je kriza, udružena s nizom drugih okolnosti i ponekom lošom odlukom, značajno usporila rast tvrtke, no istodobno tvrdi da je Geofoto daleko od sloma.

Račun vam je bio blokiran nekoliko dana. U medijima se pojavila priča o propasti Geofota, je li to istina?
Najveća kriza je iza nas. Trenutno isplaćujemo plaće, funkcioniramo relativno normalno. I da, račun nam je bio blokiran prije svega zbog nesuradnje s Partner bankom koja nam je pustila zadužnice na naplatu bez da nas o tome obavijesti. Ne može se dogoditi da banka koja vas prati pusti zadužnice, a da vas prethodno ne upozori. Bilo kojoj tvrtki se može dogoditi da na računu ima stotinjak tisuća kuna, a dođe mu na naplatu petsto. Međutim, to je stvar dogovora, odgovorna osoba u banci vas nazove i kaže ‘morate nam platiti do tog roka’, a ne ovako pustiti zadužnicu i vi ste blokirani. Mislim da je to nekorektno.

Hoće li to promijeniti vaš odnos s Partner bankom?
I dalje imamo povjerenja u Partner banku. Ali zanimljivo, istog trenutka kad su nam pustili blokadu netko je o tome obavijestio novinare. To smatram izrazito lošom namjerom. Geofoto ne treba biti blokiran, za to nema razloga, funkcioniramo, doduše, s narušenom likvidnošću koja nije na razini od prije dvije godine, ali barem dva puta boljom nego prije četiri ili pet mjeseci.

Prije krize rasli ste oko 30 posto godišnje, sad i sami priznajete da je situacija značajno drukčija. Objasnite nam što se događa.
Od 2005. do 2009. Geofoto je rastao oko 30 posto godišnje uz visoke profitne marže. Rast je posljedica izlaska na inozemna tržišta. Kod kuće smo, zahvaljujući pokretanju bitnih i velikih projekata od strane države, dobili velike poslove i imali smo cilj postati jedna od vodećih geodetskih tvrtki u Europi. Međutim, svatko tko poznaje biznis može reći da je nemoguće nastaviti rast tim tempom jer bismo se raspukli. Svjesni smo da smo u tih četiri godine neke stvari loše napravili jer nismo imali dovoljno menadžera koji bi popratili taj rast, i to je svakako jedan od razloga zbog kojih je taj rast malo stao. Međutim, trenutno imamo jako mnogo novih ugovora, naročito u inozemstvu, povećat ćemo izvoz na gotovo 80 posto ukupnog prihoda i povećat ćemo prihod ove godine. Ukratko, predviđamo konzervativni rast od namanje 10 posto godišnje i to je realno.

Je li akvizicija Geodetskog zavoda Slovenije bila jedna od tih grešaka o kojima govorite?
Ipak mislim da je to bio potez koji smo trebali napraviti zbog stabilizacije tržišta koju je narušio upravo Geodetski zavod Slovenije rapidno spustivši cijene svojih usluga. Mi smo zapravo ušli u tvrtku koja je već bila posrnula i to za nas nije bio velik trošak, osim u kadrovskom smislu. Nadam se da smo pri kraju rješavanja te priče, u tijeku je likvidacija tvrtke iz koje ćemo preuzeti 15 ljudi.

Kako EBRD, kao vaš partner s vlasničkim udjelom od desetak posto, gleda na te vaše planove? Kako će to utjecati na partnerstvo koje je uvjetovano visokom stopom rasta, u suprotnom Banka može kompenzirati nižu vrijednost tvrtke kroz povećanje svog udjela?
Svakako se to EBRD-u neće svidjeti, no činjenica je da su se zbog krize od ulaska Banke u Geofoto do danas objektivne okolnosti značajno izmijenile. Nova situacija vjerojatno može rezultirati nekim novim odnosom, odnosno ugovor s EBRD-om se može i izmijeniti.

Kriza vas je natjerala na restrukturiranje. Koliko ljudi ste otpustili?
Kriza je dobro djelovala na nas jer nas je prisilila da sredimo puno stvari i izmijenimo strategiju razvoja tvrtke. Rapidan rast koji smo imali prethodnih godina i dobit od 20 posto koju smo isplaćivali doveo nas je u stanje prevelike rastrošnosti. Izgubili smo kriterije zapošljavanja, zapošljavali smo dvoje ljudi tjedno, jako puno smo trošili na reprezentaciju. Onog trenutka kad sam u dvorištu tvrtke pronašao vozilo za čišćenje snijega, a da nitko nije znao tko ga je i zašto kupio, shvatio sam da nešto nije u redu. Kriza nas je natjerala na evaluaciju efikasnosti u svim segmentima poslovanja. Danas štedimo na svakom koraku, smanjili smo kartice da bismo smanjili poriv za potrošnjom. Otpustili smo 22 djelatnika koji su u zadnja tri mjeseca ponavljali iste greške i time smo enormno uštedjeli ne samo na njihovim plaćama nego u povećanju učinkovitosti čitavog procesa. No, trenutno nam nedostaje 15-ak informatičara koje ćemo morati zaposliti. I dalje su plaće naših radnika znatno više nego kod konkurenata.

Što konkretno znači da je najgore iza vas? Jesu li to novi poslovi, bolja naplata?
Pratimo projekte Svetske banke, Europske unije te norveške Vlade kroz Fond za pomoć zemljama u tranziciji. Dosad smo izradili oko 40 projekata za potrebe norveške Vlade, prije svega u regiji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji. Trenutno završavamo jedan veliki projekt u Crnoj Gori, a najveći projekt koji smo ikad ugovorili s norveškom Vladom je informatrizacija kompletnog katastra u Armeniji.Za desetak dana ćemo predati zadnje dokumente konzultantskog projekta izrade geoprostornog sustava Rumunjske, koji nam je otvorio perspektivu da se nametnemo ne samo kao oni koji prikupljaju i obrađuju podatke nego kao oni koji transferiraju znanje i takav model zajedno s Norvežanima pokušavamo ugovoriti i za Azerbajdžan, Moldaviju, Kazahstan, Kosovo. Baš sam jučer dobio informacju da će se norveški fondovi više koncentrirati na centralnu i Latinsku Ameriku, gdje mi vrlo aktivno radimo još od 2007. godine i umjesto da kao dosad mi pratimo trag norveške Vlade, sad se norveška tehnička pomoć očekuje na području koje mi kontroliramo u marketinškom smislu, a najveći konkurenti u Latinskoj Americi su nam španjolske tvrtke. Trenutno radimo veliki projekt katastra u Gvatemali, pripremamo jedan projekt u Hondurasu, završili smo Nikaragvu. Imamo jako dobre kontakte naših ureda u Argentini i Boliviji. Drugi veliki izvor projekata je Europska unija. Trenutno radimo 3 milijuna vrijedan projekt u BiH u funkciji katastra i prostornog planiranja i niz drugih manjih projekata koje financira EU.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

Kako će na poslovanje utjecati novi ugovori s hrvatskom državom?
Čitavom sektoru projekti legalizacije bespravne izgradnje, ali i reforma katastra donijet će znatno veći prihod. Po mojoj procjeni, sređivanje katastra našoj struci će donijeti dvjestotinjak milijuna kuna više (tržište je trenutno teško oko 500 milijuna). Od legalizacije možemo očekivati najmanje stotinjak milijuna kuna godišnje u idućih desetak godina.

U kojoj fazi je projekt izrade vojno geografsko-informacijskog sustava koji je zaustavljen jer nema novca? Koliko vam duguje MORH?
Megaprojekt izrade vojnog geografsko-informacijskog sustava po NATO standardima, što je bio jedan od uvjeta Partnerstva za mir i članstva u NATO-u, nije dovršen jer je ponestalo novca s obzirom na restrikcije i naputke Vlade. Ugovor je vrijedan 79 milijuna kuna, a nisu nam isplatili još 14 milijuna kuna. To nam je izazvalo značajan problem s nelikvidnošću, međutim naših četrdesetak ljudi i dalje radi na tom projektu. No, eto, upravo smo dobili informaciju da se projekt nastavlja.

Već ste ranije spominjali protekcionizam Europske unije? Je li se po tom pitanju išta izmijenilo ulaskom EBRD-a u Geofoto, i očekujete li drukčiji tretman s pristupanjem Hrvatske Uniji?
U određenim segmentima ulazak Europske banke za obnovu i razvoj u Geofoto pomogao nam je na tom tržištu, u drugima nije. Mi smo se orijentirali na zemlje u kojima imamo šansu, a to su prije svega skandinavske zemlje, uključujući Norvešku. To su najbolje europske zemlje za raditi, tamo vlada transparentnost, vrlo su precizni, oni ne znaju što je to korupcija, vjeruju hrvatskim tvrtkama i ne podcjenjuju nas za razliku od nekih drugih zemalja. Već dvije godine radimo u Danskoj i pred par mjeseci smo potpisali trogodišnji ugovor s danskom državnom katastarskom agencijom, u Norveškoj imamo jako puno projekata. U Italiji imamo nekoliko projekata, no u Njemačkoj jednostavno ne možemo dobiti niti jedan projekt.

Zašto ne možete raditi u Njemačkoj?
Pitao sam za razloge njemačkog ministra gospodarstva kad smo bili u posjeti s predsjednikom Josipovićem. Kazali su nam da i oni s tim imaju problem jer na državnoj razini nema protekcionizma, no ima ga na lokalnoj, a mi smo u našim projektima uglavnom vezani uz lokalnu razinu. Međutim, svi oni čuvaju svoje tržište. Nedavno smo već drugi put za potrebe Državne geodetske uprave dobili odbijenicu snimanja graničnog pojasa sa Slovenijom. Znači, ne da ne možemo raditi u Sloveniji, nego ne možemo snimati ni hrvatski teritorij koji je blizu slovenske granice. To je presedan koji se ne može dogoditi ni u jednoj europskoj, afričkoj ili latinoameričkoj zemlji. Republika Slovenija ne dozvoljava da to rade hrvatske tvrtke koje imaju poseban certifikat sigurnosti (možemo raditi s tajnim podacima na području EU i NATO zemalja). To je nevjerojatan protekcionizam. Neću navoditi imena, ali vodeći europski političari dozvoljavaju si da nas ‘Balkance’ uče transparentnim i otvorenim javnim nadmetanjima, a nema većeg protekcionizma nego u vodećim zemljama EU. Zato se ništa neće promijeniti s ulaskom EU u Hrvatsku.Iako, možda treba okrenuti priču. Mislim da se Hrvatska mora malo više potruditi da čuva naše poduzetnike jer ljudi koji odlučuju o strukturi nadmetanja ne vode o tome računa, ne znam zašto.

Mislim da bi vam na to pitanje mogla odgovoriti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Koliko god to dozvoljavaju regule Europske unije, Zakon o javnoj nabavi i oni koji vode nadmetanja moraju se prilagoditi kako bi zaštitili poduzetništvo u Hrvatskoj jer ćemo postati eldorado za sve tvrtke u EU, i u našoj domeni. To je vrlo opasno.

Odustali ste od IPO-a na Varšavskoj burzi. Je li to odgoda zbog krize ili zaokret u strategiji?
Odustali smo od toga jer smo promijenili strategiju. Geofoto će se u budućnosti profilirati kao tvrtka visoke kvalitete ali prema veličini kanimo biti takozvana boutique tvrtka, s najviše 150 stručnjaka i maksimalnom učinkovitošću. Pokazalo se da su u ovom sektoru najuspješnije tvrtke sa 150 do 250 zaposlenih, no vrhunskih stručnjaka.

Još pregovaramo s Talijanima

Kako se nova strategija uklapa u strateško partnerstvo s talijanskom tvrtkom Telespazio? U kojoj su fazi ti pregovori?
Partnerstvo je još uvijek naš cilj i pregovori se još vode. Telespazio je tvrtka jednake veličine kao Geofoto, a radi se o strateškom povezivanju s razmjenom vlasničkih udjela, čime bi se stvorila jedna od najjačih tvrtki u toj domeni u svjetu. Vlasnik Telespazia je vojna industrija i povezivanjem ne bismo dobili samo visoko kvalitetu nego i dodatnu financijsku sigurnost.