Hrvatska udruga banaka (HUB) priopćila je da je uputila dopis Vrhovnom sudu u kojem je ukazala na potrebu osiguravanja pune transparentnosti postupanja te primjenu pravila o izuzeću sudaca, ističući da je nedopustivo “da bilo koji sudac donosi odluke u predmetima u kojima bi mogli postojati sukobi interesa”.

CIJENE LETE U NEBO

Požurite na benzinske: Evo koliko ćete uštedjeti ako natočite gorivo prije utorka

Povodom medijskih najava o mogućem sazivanju sjednice proširenog vijeća u predmetima “CHF” kredita, HUB je uputio dopis Vrhovnom sudu RH u kojem upozorava na otvorena pitanja vezana uz formalne pretpostavke za sazivanje takve sjednice, kao i na potrebu pravodobnog i potpunog informiranja stranaka o sastavu vijeća i tijeku postupka, priopćeno je u ponedjeljak iz bankarskog udruženja.

Iz HUB-a kažu da su, uzimajući u obzir javno iznesene navode prema kojima bi sudac Jadranko Jug sudjelovao kao sudac izvjestitelj u predmetima konvertiranih kredita, zatražili očitovanje o njegovu sudjelovanju u odlučivanju, “imajući u vidu da je ranije bio izuzet zbog postojanja okolnosti koje upućuju na sukob interesa vezan uz kredite u švicarskim francima”.

Također su zatražili pojašnjenje hoće li se pravila o izuzeću dosljedno primjenjivati i na druge suce kod kojih postoje okolnosti zbog kojih ne mogu sudjelovati u odlučivanju.

“Nepristranost sudaca temelj je svakog sudskog postupka i ne smije biti dovedena u pitanje. U svim situacijama u kojima postoje okolnosti koje mogu upućivati na sukob interesa, pravila o izuzeću moraju se primjenjivati strogo i bez iznimke”, poručili su iz HUB-a.

Kažu i da takav pristup štiti integritet postupka i pravnu sigurnost svih sudionika.

“U međunarodnoj praksi takvi se standardi primjenjuju restriktivno upravo radi očuvanja povjerenja u odlučivanje. Primjerice, u arbitražnom postupku pred ICSID-om u Washingtonu, u predmetu u kojem je sudjelovala Republika Hrvatska, predsjednica arbitražnog vijeća povukla se već zbog same mogućnosti postojanja sukoba interesa, napominju iz HUB-a.

Napisali su i da načelo mora biti jednako za sve i u tom kontekstu svaki sudac koji se nalazi u usporedivoj situaciji, bilo zbog obiteljskih veza s odvjetnicima koji sudjeluju u “CHF” predmetima, bilo zbog vlastitog neposrednog interesa u toj pravnoj materiji, trebao bi biti izuzet iz odlučivanja.

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

“Jedino dosljedna i jednaka primjena pravila o izuzeću može otkloniti svaku objektivnu sumnju u nepristranost i osigurati povjerenje u zakonitost i pravednost postupka”, kažu.

“Transparentnost nije formalnost, već dio prava na pravično suđenje”

Nastavljaju da transparentnost nije formalnost, već dio prava na pravično suđenje.

“U situaciji u kojoj ključne informacije prvo izlaze u medijima, a ne kroz institucionalne kanale, opravdano se otvara pitanje urednosti i zakonitosti postupanja. Dodatno, iz važećih odredaba poslovnika Vrhovnog suda nije jasno razvidno tko je ovlašten sazvati sjednicu proširenog vijeća u okolnostima kada predsjednik suda nije imenovan, što zahtijeva jasno i nedvosmisleno tumačenje”, napisali su iz HUB-a.

Istodobno, poručuju, pravosuđe mora djelovati bez ikakvih vanjskih utjecaja i bez stvaranja unaprijed definiranih očekivanja o ishodima pojedinih postupaka. “Prakse utjecaja putem javnog prostora i naputci sucima kako bi trebalo suditi iznijete u javnom prostoru od strane predstavnika pojedinih udruga i interesnih skupina, ozbiljno kompromitiraju postupak, stvaraju nedopušten utjecaj na sud i dovode u pitanje mogućnost nepristranog i pravičnog odlučivanja”, ističu.

Na kraju, iz HUB-a podsjećaju da je pitanje “CHF” kredita već bilo predmet zakonodavnog rješenja kroz konverziju iz 2015. godine, kojom je uspostavljena ravnoteža između potrošača i banaka te osigurana pravna sigurnost.

“Trošak tog procesa, u iznosu od oko milijardu eura, u cijelosti je snosio bankarski sektor. Vrhovni sud RH u svojoj je ranijoj praksi, uključujući ogledni postupak, zauzeo pravna stajališta prema kojima sporazum o konverziji predstavlja valjanu pravnu osnovu i proizvodi pravne učinke, uključujući i situacije u kojima su pojedine odredbe izvornog ugovora utvrđene ništetnima”, zaključili su iz HUB-a.