Agencija za poljoprivredno zemljište bez suglasnosti vlasnika neće smjeti davati u zakup oranice u privatnom vlasništvu. Uvodi se rok od pet godina (ne bude li dovoljno razmislit će se o pomaku na 10) za upis vlasništva u zemljišne knjige. Svima što iskažu zahtjev Agencija će pružiti punu potporu, ne samo u segmentu administrativno-tehničkog postupka nego će iz državnog proračuna financirati i trošak uknjižbe vlasništva. Upravno vijeće Agencije vodit će ministar poljoprivrede, a članovi vijeća bit će i dva predstavnika poljoprivrednika, od kojih jedan mora biti s područja od posebne državne skrbi. Sve navedene činjenice, sadržavat će Uredba o osnivanju Agencije za poljoprivredno zemljište, izvijestio je jučer novinare Milorad Pupovac, potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke o zaključcima rasprave vođene oko Zakona o poljoprivrednom zemljištu s partnerima iz koalicijske Vlade, Josipom Friščićem, predsjednikom Hrvatske seljačke stranke i Božidarom Pankretićem, ministrom poljoprivrede.

Bez izvlaštenja
Pupovac je tom prigodom rekao da je konačno je postignuto suglasje, kojeg nije bilo za rasprave o zakonu u Saboru. “Postignuti dogovor”, ocijenio je Pupovac, “prekinut će pokušaj lova u mutnom i zastrašivanja ljudi na terenu da što prije prodaju zemlju i za sitne novce jer bi uskoro mogli ostati bez nje.” Pankretić je samo kratko podsjetio da “namjera zakona nije bila izvlaštenje, nego da se neobrađeno poljoprivredno zemljište stavi u punu funkciju”, dok je Friščić istaknuo kako se “stavljanjem u funkciju zemljišta koje je neobrađeno ciljalo stvoriti uvjete dostatne proizvodnje za potrebe domaćeg tržišta, odnosno turizma te prerađivačke industrije.” Kroz javne istupe Ratka Gajice zastupnika u Saboru SDSS je nedavno najavljivao i podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona.Dogovor, postignut u nazočnosti dužnosnika iz općina i gradova gdje srpska zajednica sudjeluje u vlasti, briše i tu namjeru i strah od spekulacija na terenu, podgrijavanih vjerojatno i zbog sakupljanja bodova za predstojeće izbore. Međutim, ‘zemljišni’ dogovor SDSS-a i HSS-a već u trenutku nastanka otvorio je dvojbu je li srušen Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Unatoč izravnom upitu, ministar Pankretić bio je neodređen. “U raspravi smo jasno rekli da se treba pribaviti suglasnost i na tome ćemo inzistirati, ako suglasnosti nema to je onda situacija da netko ili nije ovdje ili se ne može do njega doći ili postoje određeni opravdani razlozi pa se neće moći iskoristiti to pravo.”

Pristanak HDZ-a
Bez odgovora ostao je i upit što će biti s neobrađenim hektarima čiji su vlasnici u iseljeništvo otišli prije 50 i više godina, hoće li se ustrajati u ishođenju njihove suglasnosti ili će Agencija, bude li zainteresiranih, tu zemlju ipak davati u zakup. Šutnja je zapravo samo potvrdila ‘istinu’. Dogovor SDSS-a i HSS-a, uz pristanak HDZ-a, skrojen je zbog mira unutar vladajuće koalicije, koja je žrtvovala i Zakon o poljoprivrednom zemljištu, premda to ne namjerava priznati.

Obrada zemlje

Visina poticaja
U proljetnoj sjetvi 2008. bilo je obrađeno 844.214 hektara, čak 217.274 ha manje nego 2004. godine. EK u pregovaračkim stajalištima prijavili smo 2,69 milijuna hektara. Ne prihvati li EK taj podatak bit će problema s visinom poticaja. Zakon ne ugrožava vlasništvo, zbog dvije trećine zemljišta obraslog u korov ugrađena je odredba o kažnjavanju nemarnih vlasnika, odnosno pružena im je mogućnost ukoliko se ne bave poljoprivredom neka zemlju daju u zakup i time ostvare zaradu.