Koristeći jednu od posljednjih prilika prije izrade proračuna za 2011. godinu, koji će definirati smjer domaćeg gospodarstva, poruka poduzetnika Vladi nedvosmislena je: reforme i ozbiljno kresanje deficita nemaju alternative. O njima ovisi oporavak koji već sada debelo kaska za drugim zemljama, jedna je od ključnih poruka konferencije “Dana velikih planova” održane u srijedu u organizaciji tjednika Lider i Hrvatske udruge poslodavaca.

Pred Hrvatskom su moguća tri scenarija – bazni, pesimistični i optimistični, odmjereno ali bez rukavica, poručio je najmoćniji bankar Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke. Hrvatska će, predviđaju u Zabi, udariti onim baznim – u njemu banke i dalje ostaju poluge razvoja, BDP u 2011. raste 1,6 posto, i kroz nekoliko će godina biti po 2 posto, inflacija je relativno niska, a javni dug u maastriškoj zoni oko 60 posto BDP-a. Bazni scenarij pretpostavlja završetak pregovora s Europskom unijom iduće godine, “ne previše agresivne reforme, da se izbjegnu velika politička iskušenja”, postupni izlazak iz recesije i nešto više referentne kamatnjake. U tom se scenariju tvrtke mogu nadati ranijem oporavku nego građani koje će i dalje mučiti visoka stopa nezaposlenosti, koja do 2015. ne bi trebala biti bitno manja od i dalje visokih 9,5 posto. Krediti će ubrzati sa sadašnjih 6 na 8 posto, a kamate postupno padati kako se približavanjem EU bude smanjivala percepcija rizika. U slučaju odlučnijih reformi i brzog procesa pristupanja i ratifikacije hrvatskog članstva u EU, moguće je optimistično rješenje: efikasniji javni sektor, manji deficit proračuna i novi investicijski ciklus (za koji osim najava nema ozbiljnijih naznaka). U brojkama to znači: rast BDP-a od 2,5 posto u 2011., kasnije do 4,5 posto, dok je do 2015. proračunski deficit eliminiran. Jednako je tako, upozorava Luković, moguć pesimističan scenarij.

Bez rezanja državne potrošnje, u 2012. godini izostaje rast, a kasnije je manji od anemičnih 2 posto. Proračunski manjak i javni dug drastično rastu, a HNB je prisiljen na restriktivnu monetarnu politiku pa posljedično rastu i kamate. “Optimistični scenarij temelji se na novom ekonomskom modelu, konsolidaciji javnog sektora, uštedama i aktiviranju investicijskog ciklusa temeljenog na privatnim investicijama jer se država već previše zadužila. To znači 35 milijardi kuna veći BDP u 2015. godini. U crnom scenariju, to znači 40 milijardi kuna manje BDP-a u 2015. i dobro ga je imati pred očima da ne bismo u njega upali”, podcrtao je Luković. Istodobno, najavljujući trogodišnje fiskalne smjernice i skoru izradu proračuna za 2011., ministar financija Ivan Šuker poručio je okupljenim poduzetnicima da je “model u kojem su glavni investitori Vlada i javna poduzeća potrošen i moramo potaknuti privatne investicije”. Poruku da su privatne investicije jedini put oporavka, moglo se čuti i u razgovorima među sudionicima skupa, gdje su dodatno primijetili da je Šuker okupljenima zapravo neizravno potvrdio promašenost pompozno najavljenih Vladinih mjera, modela i fondova.

Ne promijeni li se ništa, imat ćemo stagnaciju, rast BDP-a ovIsi o vanjskim faktorima
D. Majetić, HUP

Ako se stvari puste inercijom, imat ćemo pesimi-stičan scenarij
M. Vedriš, konzultant

Moje očekiva-nje je da nas čeka stagnacija i minimalni rast BDP-a
D. Milošević, Pastor

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu