Vlado Halaček (44) iz Koprivničkih Bregi već 20-ak godina s obitelji se bavi proizvodnjom povrća. Na oko 20 hektara zemlje proizvodi papriku, lubenice, zelje, kelj, krastavce, rajčicu, cvjetaču, kukuruz šećerac… Ukupno više od 200 tona povrća koje prodaje trgovačkim lancima, na sajmu u Koprivnici i okolnim mjestima.

Rade od jutra do mraka

Kaže da uspijeva gotovo sve prodati, iako to ovisi od godine do godine, a to pripisuje visokoj kvaliteti robe koju ima zbog ulaganja u navodnjavanje. S navodnjavanjem povrća je počeo još prije 16 godina, a danas "pod vodom" ima oko 10 hektara zemlje. Zadnju investiciju imao je početkom godine, a uložio je oko 100.000 kuna. Ukupno je u navodnjavanja dosad investirao više od 350.000 kuna.

– Želio sam imati kvalitetu, a bez navodnjavanja sve bi mi propalo – ističe Halaček, koji se povrćem, kao i supruga, bavi u slobodno vrijeme jer su oboje zaposleni.

– Pomažu nam djeca, prijatelji, budući zet. Radimo od jutra do mraka, ali nije da je ekstra profitabilno. Neprestano poskupljuju repromaterijali i gorivo, poticaji su slabi, a cijene koje drže otkupljivači su preniske. Da ne radimo, bojim se da ne bismo mogli živjeti samo od povrća – dodaje Halaček.

Prošla su dobra vremena

Da može vratiti vrijeme, priznaje, ne zna da li bi se ponovno odvažio na proizvodnju povrća.

– Do prije desetak godina moglo se dobro zaraditi, ali vremena su se promijenila. Ja ću se time baviti još koju godinu, a onda će djeca odlučiti hoće li sve i nastaviti – kaže Halaček.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe