U okviru zakonskog definiranja paketa osnovnih usluga za koje banke potrošaču ne smiju naplaćivati naknade dio se odnosi i na besplatno podizanje novca s bankomata banaka neovisno o statusu klijenta. S bankama, barem zasad, nije postignuta suglasnost oko teksta memoranduma vezanog uz uspostavu nacionalne bankomatske mreže, čiju su punu funkcionalnost u Ministarstvu financija predvidjeli s početkom 2027.

U međuvremenu se potrošačima osiguravaju dva besplatna podizanja novca mjesečno i na bankomatima banaka u kojima nemaju osnovni račun. Pozicije, a onda i računice banaka u pogledu bankomata su različite. Najviše ih, dakako, imaju one najveće, a te mreže, među ostalim, imaju i svoju cijenu održavanja, od informatičkih prilagodbi do opskrbe bankomata gotovinom.

Prema ovih dana ažuriranim podacima Hrvatske narodne banke, krajem prvog kvartala u Hrvatskoj je bilo 3999 bankomata. U odnosu na početak godine to je tristotinjak aparata više, a s približavanjem glavne turističke sezone njihov se broj obično povećava.

Više samo Austrija i Portugal

No, mimo sezonalnih značajki, broj bankomata, kao uostalom i poslovnica, danas je osjetno manji nego prije. To je prije svega odraz strukturnog pada potražnje za gotovinom.Tako je npr. ove godine u odnosu na kraj prvog kvartala 2024. mreža bankomata manja za gotovo 500 ili desetak posto, a u protekle četiri smanjena je 15-ak posto odnosno za više od 700.

Pod utjecajem tehnoloških unaprjeđenja, posebice razvoja internetskog i mobilnog bankarstva, i broj poslovnih jedinica bilježi silazni trend. Danas sve banke u Hrvatskoj imaju 782 poslovnice (kraj ožujka), a četiri godine ranije bilo ih je 894. Isto tako, uslijed tehnoloških promjena i rasta produktivnosti i broj zaposlenih u bankarskom sektoru je u višegodišnjem padu, danas ih je nešto više od 18 tisuća.

Kad je riječ o bankomatima, Hrvatska se u Europskoj uniji i dalje svrstava među zemlje s najgušćom mrežom bankomata, ističe se u najnovijem izdanju HUB Analiza koje se bave raznim aspektima doprinosa banaka rastu i razvoju. Na 100 tisuća odraslih stanovnika više bankomata imaju samo Austrija i Portugal, a pri vrhu ljestvice su i, primjerice, Italija i Španjolska. Dakle, redom turističke zemlje. U svakom slučaju turizam je jedan od čimbenika koji kod nas objašnjava relativno sporije smanjenje mreže bankomata u uvjetima sve većeg utjecaja digitalizacije na kanale distribucije u bankarstvu.

Turistički pečat u kontekstu domaće bankomatske mreže očituje se i u njihovoj rasprostranjenosti po županijama. Osim Grada Zagreba u kojemu ih je najviše (krajem ožujka 745 ili 18 posto ukupnoga broja) brojem bankomata prednjače Splitsko-dalmatinska županija (s 570), Primorsko-goranska (364) te ostale jadranske županije u kojima je locirano 50-ak posto ukupnog broja bankomata, a za koji mjesec taj će postotak biti i veći.

Istodobno, uslijed pada potražnje za gotovinom neke od najrazvijenijih država članica Unije, poput Švedske, Irske, Nizozemske ili Danske, nalaze se na europskome dnu prema pokazatelju gustoće bankomatske mreže, objašnjava se u HUB-ovoj analizi.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Sedam minuta za kredit

Govoreći na nedavnoj financijskoj konferenciji u Opatiji o digitalizaciji, održivosti i prilagodbi novim tržišnim trendovima, predsjednik Uprave OTP banke Balázs Békeffy kao primjer je naveo online kredite. “Kada smo prije desetak godina počeli s tim kreditima, klijent je predao zahtjev preko web stranice, ali je na kraju ipak završio u poslovnici jer je odobravanje kredita išlo presporo. Danas to traje sedam minuta, što najbolje opisuje koliko nam digitalizacija olakšava i ubrzava procese”, rekao je.

Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska naglasila je pak kako u uvjetima digitalne transformacije uspijevaju oni koji znaju spojiti te procese s personaliziranim pristupom. “Umjetnu inteligenciju svakako doživljavamo kao trend koji možda smanjuje radnu snagu, ali s druge strane utječe na podizanje efikasnosti i mijenja načine plaćanja i korištenja bankarskih proizvoda. Poslovnice prestaju biti mjesta za svakodnevne transakcije i fokusiraju se na kompleksnije financijske procese, a sve te promjene zahtijevaju značajna ulaganja”.

Potrebama stalnog investiranja bankari su, uz ostalo, objašnjavali i protivljenje širenju besplatnih servisa odnosno naknada. Jer, kako tvrde, one se najvećim dijelom usmjeravaju na održavanje sustava, sigurnost i razvoj. Među ostalim, one su im važan izvor prihoda i s aspekta stabilnosti, a s obzirom na volatilnost kamatnih prihoda. U HUB Analizama tek kratko su se dotaknuli konkurentnosti naknada; pozvali su se na usporednu studiju Ernst &Younga, prema kojoj je mjesečna naknada za vođenje računa i mobilno bankarstvo u Hrvatskoj (tri eura) među nižima u skupini promatranih zemalja.