Ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je u Dnevniku HRT-a da se troškovi izdvajanja za zdravstvo neće povećavati. Uklonio je mogućnost ukidanja bolnica. Naglasio je da je riječ o sveobuhvatnoj reformi sustava kojom se ispravljaju grijesi iz prošlosti te kao jedan od ciljeva naveo jačanje primarne zdravstvene zaštite.

“Glavni cilj reforme zdravstva je dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga, ali opći cilj je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu”, rekao je ministar Beroš.

Na pitanje o izdvajanju iz plaća za zdravstvo, jer Hrvatska izdvaja oko 970 eura, dok je prosjek EU-a oko 3000 eura, a u Sloveniji se izdvaja 1897 eura, rekao je da Hrvatska ima kombinirani model punjenja proračuna – međugeneracijska solidarnost (Bismarckov model) i direktno izdvajanje iz državnog proračuna (Beveridgeov model).

“Ne pada nam na pamet povećanju izdavanja iz plaća, ali razgovarat ćemo o povećanom direktnom transferu iz državnog proračuna. Naš je cilj da dugova u zdravstvu nema, a proračun za 2023. je povećan, s oko 2,7 mlrd. na 5,2 mlrd. direktnog transfera iz proračuna”, kaže Beroš.

Veće ovlasti kontrolorima

Beroš najavio strože mjere protiv lažnih bolovanja, evo što planira

Dugovi u zdravstvu povećavaju se za oko 100 mil. kuna mjesečno, potvrdio je, no dobro je, kaže, da smo imali dobre ekonomske pokazatelje, dobru ekonomsku sezonu, pa se ove godine očekuje manja sanacija i do kraja ove godine ta sredstva neće trebati značajnije povećavati.

Naglasio je da je riječ o sveobuhvatnoj reformi sustava, što je nužno. “Moramo napraviti sve da zdravlje stavimo na prvo mjesto i ozdravimo zdravstveni sustav. Cilj je jačati primarnu razinu zdravstvene zaštite, a planira se i povratak specijalista iz bolnica u primarnu zdravstvenu zaštitu”, ističe.

Beroš je objasnio da je to uobičajeni i jedini mogući organizacijski oblik zdravstvene strukture. “Ona mora biti osnova zdravstvene zaštite, imati najveći broj liječnika, pružati najveći broj usluga  i rješavati najveći broj pacijenata. Sekundarna i tercijarna zaštita trebali bi rješavati najmanji broj problematike, dok se sad u KBC-ima rješavaju uobičajeni pregledi. Nedostaje resursa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i cilj je specijalističko-konzilijarnu djelatnost iz područja sekundarne zdravstvene zaštite prebaciti u domove zdravlja. Ispravljamo neke grijehe iz prošlosti kada se specijalistika izbacila iz domova zdravlja. To će koštati, ulaganje u kadrove, opremu, ali moramo pojačati primarnu zdravstvenu zaštitu kako bismo smanjili liste čekanja, posvetili se preventivi”, rekao je.

Istaknuo je da Vlada i Ministarstvo neće nigdje ukidati bolnice, ali mora se reorganizirati bolnički zdravstveni sustav tako da se kategoriziraju bolnice.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Lucijan Vukelić

Ravnatelj HZZO-a: Hrvati su malo bahati, misle da je zdravstvena skrb besplatna

“Jedna od ideja je jedna opća bolnica po županiji, druge se moraju organski pripojiti, funkcionalno spajanje bolnica, nova mreža javnozdravstvene zaštite. Nećemo ukidati bolnice, ali bolnički sustav prilagodit ćemo novim izazovima”, poručio je.

Za Imunološki zavod u Rugvici rekao je da je prvi korak proizvodnja zmijskog antitoksina. “Prva zgrada i opremanje modulima za proizvodnju očekuje se u veljači ili ožujku 2023. U tijeku je javni natječaj za projektno-tehničku dokumentaciju i izvođenje radova na novoj tvornici zmijskog antitoksina”, kaže Beroš.