Iako se ovih dana zahuktava kupoprodaja privatnih ljekarni i ljekarničkih lanaca velikim kompanijama ili pak veledrogerijama, svi potencijalni kupci iščekuju dan kad će država dopustiti privatizaciju ljekarni u vlasništvu županija i gradova. Ljekarne Čakovec, Gradske ljekarne Zagreb ili pak Ljekarne Split prave su poslastice, na dobrim su i prometnim lokacijama, imaju dobre nekretnine, potencijal za razvoj…, ali zasad su tek pusta želja potencijalnih kupaca. Dok bivša Vlada nije htjela ni čuti za privatizaciju kako bi zadržala kontrolu nad tržištem i omogućila si rekordan rok plaćanja lijekova na recept, očekuje se da bi novi ministar zdravstva Darko Milinović mogao biti nešto popustljiviji, najviše zahvaljujući sve većim pritiscima koji mu se spremaju.

Upitno rješenje
Neki su igrači čak toliko uvjereni da će već u ovoj godini privatizacija biti omogućena, da se uopće ne kane uključivati u jagmu za privatnim ljekarnama, nego čekaju ono najslađe. Ostali za početak kupuju što se može. Detalji novih akvizicija Atlantic grupe u ljekarničkom sektoru mogli bi se navodno znati već početkom idućeg tjedna. Belupo, kako doznajemo, za sada pregovara sa sedam privatnih ljekarni. Belupo u svom vlasništvu ima tek dvije ljekarne. “Naša kompanija nastoji oformiti ljekarnički sustav u stopostotnom hrvatskom vlasništvu kako bi se sačuvalo, ali i unaprijedilo hrvatsko ljekarništvo. Brzina ulaska u ljekarnički sustav nije nam bitna, važno nam je napraviti srednje veliku ljekarničku ustanovu koja će nam omogućiti prisutnost i praćenje samog tržišta”, kažu u Belupu za koji se nedavno govorilo da je vrlo zainteresiran za kupnju Gradske ljekarne Zagreb, vrlo atraktivnog lanca ljekarni koji je u sastavu Zagrebačkog holdinga. U priču bi se, kako doznajemo, mogla uključiti i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, ali i prije nego li krene eventualna privatizacija “državnih” ljekarni. Naime, Hrvatska ljekarnička komora zatražit će od ministra Milinovića sastanak na kojem će mu predložiti donošenje hitnih mjera za sprečavanje stvaranja monopola u ljekarništvu. Komora se, naime, pribojava da bi se kupnjom privatnih ljekarničkih lanaca mogao stvoriti monopol koji će umjesto da u ljekarništvo uvede tržišne principe, imati sasvim suprotan učinak. Komora će stoga tražiti da se ograniči broj (novih) ljekarni unutar jednog ljekarničkog lanca, kao i donošenje zakona kojim se zabranjuje privatizacija.

Lobiji lanaca
Bivši ministar zdravstva Neven Ljubičić, koji je svojedobno bio vrlo odlučan kad je u pitanju privatizacije državnih apoteka, što je i propisao Pravilnikom, smatra da je ograničavanje broja ljekarni vrlo upitno rješenje. “Pitanje je u kojoj je mjeri ograničavanje broja privatnih ljekarni koje mogu kupiti ljekarnički lanci ili pak veledrogerije u sukobu s tržišnim načelima, odnosno krše li se time poduzetničke slobode, odnosno sloboda prodavatelja i kupaca. Kako mi možemo zabraniti jednom ljekarniku da proda svoju apoteku ako je odlučio izaći iz posla, umiroviti se ili bilo što drugo? Mislim da mi na to nemamo pravo”, kaže Ljubičić. Bivši ministar također očekuje da će se o tom pitanju morati konzultirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Koliko će Hrvatska ljekarnička komora moći utjecati na Ministarstvo tek će se vidjeti, no njihov dosadašnji utjecaj nije bio baš znatan i lobiji ljekarničkih lanaca vjerojatno su mnogo jači. Komorino zagovaranje principa očuvanja hrvatskog ljekarništva (po mogućnosti jedna ljekarna – jedan ljekarnik) u Hrvatskoj je neodrživ zbog vrlo “opipljivih” razloga. Naime, uvjeti u kojima rade domaći mali ljekarnici ne mogu se mjeriti s onima u zemljama Europske unije na koje se Komora poziva, gdje se lijekovi plaćanju u barem šezdeset dana i marže nisu ispod 20 do 30 posto.

Zatvaranje apoteka ugrožava javno zdravstvo

Privatizacija ljekarni u vlasništvu gradova ili županija posebno je osjetljivo pitanje. “Uzmimo za primjer Ljekarne Split, koje su atraktive kad je u pitanju grad, no što je s onim ljekarnama koje su u manjim sredinama i donose vrlo nizak profit? Tko će njih kupiti i u njih ulagati ako mu se ne isplati”, pita se dr. Ljubičić te dodaje da nigdje nije propisano da se u ljekarni nakon preuzimanja mora nastaviti djelatnost. Drugim riječima, novi vlasnik koji procijeni da mu se apoteka ne isplati može je zatvoriti, odnosno prenamijeniti, čime ugrožava mrežu, ali i javno zdravstvo, ističe bivši ministar.