Najavljene izmjene Zakona o privatizaciji Ine ovog će tjedna biti predmet sastanka koalicijskih partnera SDP-a i HNS-a, doznaje Poslovni dnevnik. Taj bi sastanak trebao razbistriti politički stav Vlade kako će država ubuduće upravljati Inom i hoće li doista prije ulaska u Europsku uniju napraviti sve da svoj vlasnički udio smanji s postojećih 44 na čak 25 posto ili i manje od toga. Problem su dijelom zakuhali i pravnici tvrdnjama da, po postojećem Zakonu o privatizaciji Ine, država treba pasti u Ini ispod 25 posto do 1. srpnja, no s druge strane, ukoliko se to ne želi, treba mijenjati zakon. Isto tako, stručnjacima za europsko pravo nije poznata, kažu, niti jedna presuda donesena u EU koja kaže da je državni paket od 25 posto u jednoj kompaniji protuzakonit. Dokaz toga je i 25-postotni paket mađarske države u Molu. Na tragu toga brojni bi zagovornici zadržavanja zlatnog paketa u Ini htjeli da Vlada ne uđe u zamku vlastitog nametanja većih obveza nego što ima prava koja može konzumirati po EU-pravilima.
Javni interes
Kao argument se ističe slučaj Belgije u čiju je korist donesena presuda na Europskom sudu pravde u Luksemburgu. Belgija je zadržala zlatnu dionicu u plinovodu (Fluxys) jer je dokazala da je to opravdani javni interes, pa se svi čude zašto to sada ne pokušava i Hrvatska. Tim više što su njime utvrđeni kriteriji po kojima se obavljanje djelatnosti od općeg interesa, poput opskrbe zemlje plinom, naftom i slično, prihvaća kao opravdani javni interes. I Tamara Perišin, profesorica s katedre europskog javnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, poziva se na belgijski "plinski slučaj" kao presedan kojim europsko pravo ostavlja mogućnost državama da opravdaju svoju potrebu za posebnim pravima u privatnom trgovačkom društvu. "Belgija je uspjela opravdati svoju zlatnu dionicu u plinovodu iz razloga osiguravanja opskrbe plinom u kriznim situacijama, ali je bitno da prava dana državi nisu bila široka, te su se samo restriktivno smjela koristiti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Večernji list
(naslovi i podnaslovi),citiram :
” Tajna prodaje INE
Zaposlenici INE prijavili DORHu malverzacije
USKOK istražuje
Istražitelji USKOKa nastoje doći do orginalnog elaborata o vrijednosti nalazišta u Siriji
Jesu li Mađari 2003.imali povlaštene informacije o domaćoj naftnoj kompaniji
Mjerenja provodila mađarska tvrtka
Mol se grčevito borio za INU i dao ponudu od 505 miliona eura za 25% kompanije jer je znao da samo naftna polja u Siriji vrijede 20 miliardi dolara
MOL je znao tajnu o sirijskim poljima kad je ulazio u INU
Ljubo Jurčić: Nisam bio upoznat s otkričem u Siriji, sve sam podatke dobio iz INE
20 miliardi dolara vrijednost naftnih i plinskih polja u Siriji2003.
U vrijeme privatizacije INE predsjednik uprave INE bio je Tomislav Dragičević
Predsjednik Nadzornog odbora INE bio je Slavko Linić
MOL: Znali smo da Sirija skriva potencijal jer smo ondje radili ”
*********************
To je bilo 2003. kada je ININA nafta i plin u Siriji vredila 20 miliardi
dolara .
Danas ta nafta i plin vrijede 110 miliardi dolara .
Ista garnitura nastoji prodati ostatak INE .
A još nisu odgovarali za prodaju 25 % INE za 10 % vrijednosti .
Uključite se u raspravu