U Svjetskoj banci podigli su svoja očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. rasti na 2,4 posto, s ranije procijenjenih 1,9 posto, i zadržali procjenu rasta u 2017. na 2 posto te poručili budućoj hrvatskoj vladi da na početku novog političkog ciklusa pokrene nužne strukturne reforme sa ciljem jačanja konkurentnosti i stabilizacije javnih financija.   

Viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević-Šujster na predstavljanju "Redovnog ekonomskog izvješća Europske unije: Rast, radna mjesta i integracija: Usluge za spašavanje", navela je da bi prvi koraci nove vlade trebali biti usmjereni ka fiskalnoj konsolidaciji te jačanju konkurentnosti gospodarstva kroz mjere poput reforme regulative, jačanje sustava pravosuđa i upravljanje javnim poduzećima. "Smatram da bi Hrvatska trebala brže rasti, ali taj rast bi trebao biti održiviji i na duži rok. Dakle, i ova stopa od 2,4 posto koju procjenjujemo za ovu godinu je prilično snažna, obzirom da će se Hrvatska konačno vratiti na put konvergencije iznad prosjeka EU, što je jedna od pozitivnih poruka za 2016. godinu. Ono što bi trebalo učiniti, a novi politički ciklus to i omogućuje, je ubrzati napore ka jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i stabiliziranju javnih financija i nadamo se da ćemo to vidjeti u programu nove vlade", izjavila je Madžarević-Šujster. 

U 2017. godini u Svjetskoj banci očekuju usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva na 2 posto. Madžarević-Šujster ističe da uvjeti za snažniji rast još nisu ostvareni, pogotovo s obzirom na rizike koji se već reflektiraju na gospodarstvo Europske unije kao cjeline – Brexita, potencijalnog zaoštravanja geopolitičkih tenzija te skretanja politike Feda ka monetarnom zaoštravanju. "To su rizici koje će osjetiti naši vanjskotrgovinski partneri i koji će se preliti i na hrvatsko gospodarstvo", kaže Madžarević-Šujster te ističe da su vanjski čimbenici samo dio rizika za hrvatsko gospodarstvo. Potencijala da se materijaliziraju u slijedećoj godini imaju i unutarnji rizici, poput mogućih posljedica sporazuma sa sindikatima o rastu plaća u javnom sektoru za 6 posto ili arbitraža oko konverzije kredita u 'švicarcima', navela je.

"To bi značilo da Hrvatska neće moći izaći iz Procedure prekomjernog deficita i to bi bila izgubljena prilika. Dobra poruka bi bila da se u godini kada imamo povećane rizike radi intenzivno na smanjenju ranjivosti i mislim da bi to trebale biti neke od prvih stvari kojima bi se trebala nova vlada pozabaviti", rekla je Madžarević-Šujster. Istaknula je i kako u slijedećoj godini brine veliki iznos refinanciranja duga središnje države, samo inozemnog više od 3,5 milijarde eura. Navela je i da u cestarskom sektoru dolazi na naplatu velik iznos. No, kako smatra, te tvrtke imaju dosta prostora za smanjenje svojih neučinkovitosti kako bi olakšale refinanciranje svog duga. 

Stoga očekuje da će se nova vlada ozbiljnije pozabaviti konsolidacijom javnih financija, "što bi zaista bila prilika, da se u novom političkom ciklusu riješe neke ranjivosti, a koje bi onda u dugom roku Hrvatskoj omogućile i da lakše refinancira svoj dug, a time i da poduzećima smanji premiju rizika na njihovo zaduživanje, odnosno imali bismo multiplikativni efekt na cijelo gospodarstvo".

Izrazila je i nadu "da nećemo vidjeti scenarij u kojem ćemo prerano potrošiti konačno dočekani rast, jer smo vidjeli što se dešavalo od 2006. do 2008., kada smo potrošili rast, zadužili se i onda imali najdublju recesiju u EU".