Najveći strah vezan uz poslovanje banaka u krizi, onaj od otežanog pristupa kapitalu, pokazao se neosnovan. Trend razduživanja, koji je na početku krize pogodio neke zemlje EU, u Hrvatskoj nije odigrao gotovo nikakvu ulogu u padu BDP-a i izostanku kapaciteta za oporavak, zaključak je najnovije analize Arhivanalitike za Hrvatsku udrugu banaka, piše Večernji list.

– Jedno od objašnjenja moglo bi biti što u Hrvatskoj nije postojao višak potražnje, nego višak ponude kredita, koji su plasirani nesolventnim “zombijima”, a ne tvrtkama koje su mogle kreirati rast BDP-a – istaknuo je na briefingu direktor HUB-a Zoran Bohaček.

Smatra da bi problema bilo puno manje da smo na početku krize imali Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, jer bi tada banke mogle uspješnije procijeniti koga se isplati financirati.