Battistelli: Nadam se da će i Hrvatska prihvatiti jedinstveni EU patent

Autor: Bernard Ivezić , 12. prosinac 2016. u 22:00
Benoit Battistelli, predsjednik Europskog patentnog ureda (EPO)/Slavko Midžor/PIXSELL

Europska unija želi uhvatiti korak sa SAD-om i Kinom, gdje je patentiranje znatno jeftinije i brže.

Europska unija u drugoj polovici iduće godine uvodi jedinstveni europski patent, a Hrvatska, čiji Državni zavod za intelektualno vlasništvo upravo slavi 25. godina rada, razmatra mogućnost da se priključi toj inicijativi.

Jedinstveni EU patent bio bi pandan američkom, jer bi s jednom prijavom vrijedio u gotovo cijeloj Uniji. Predsjednik Europskog patentnog ureda (EPO) Benoît Battistelli u petak je u Zagrebu izjavio da se nada da će Hrvatska priključiti. Hrvatske nije ušla u prvi krug članica koje su uključene u jedinstveni EU patent, jer je taj proces započeo prije nego je postala članica EU.

Ključ izvoza
"Za EU je ovo važan gospodarski projekt, jer više od 90 posto izvoza Unije čine industrije koje se temelje na intelektualnom vlasništvu i one u BDP-u Unije sudjeluju s 42 posto što pokazuje da moramo jačati alate i mehanizme koji će omogućiti daljnji razvoj ekonomije znanja", kaže Battistelli. Dodaje da će jedinstveni europski patent u prvi mah zahvatiti do 27 članica. Konačni broj ovisi o ratifikaciji potrebnih sporazuma u nacionalnim parlamentima. Važno je, ističe, to što će patenti time vrijediti u većini članica Unije i to predajom samo jednog zahtjeva za patentom. Njihova provjera radit će se na jednom mjestu Europskom patentnom sudu.

No, za gospodarstvo najvažnije je što će trošak takvog jedinstvenog EU patenta pasti za 80 posto. Europska komisija navodi da je cijena patenta koji vrijedi u 25 članica 32,1 tisuću eura. Od iduće godine trebala bi pasti na 6,4 tisuće eura, a zatim na 4,7 tisuća eura. Unatoč tome, očekuje se da će pritisak na EPO da nastavi spuštati cijene te ubrza i pojednostavi proceduru i dalje ostati snažan.  U SAD-u, naime, prijava patenta stoji upola manje, a u Kini, koja se počela natjecati brojem patenata sa SAD-om i EU, cijena patenta je 600 eura. No, Battistelli smatra da bi se proces zaštite u SAD-u zapravo mogao približiti onome u Europi. Navodi da Europa ne dopušta da se patentira softver ili poslovni procesi. Također, proces odobravanja patenata mnogo je stroži i duži nego u SAD-u.

Manje tužbi
"Baš zato što u SAD-u je proces patentiranja manje strog nego u EU češće dolazi do sudskih sporova oko patenata pa se tako u SAD-u sporovi vode oko svakog desetog patenta, a u EU  dođe do dvije tužbe na tisuću patenata", kaže Battistelli. Pojašnjava da u Uniji tek polovica prijava za patente biva odobrena, a od toga polovica završi patentom. Drugim riječima, tek svaka četvrta prijava rezultira patentom, a pri tome joj se ujedno "suzi supstanca". Nadalje, u većini slučajeva tvrtke registriraju patente u najviše 10 članica EU među kojima su obično veća gospodarstva poput njemačkog i francuskog.

"Ovim promjenama želi se pomoći malim i srednjim poduzetnicima, posebno startupima, jer njima patentna zaštita donosi veliku kompetitivnu prednost i omogućuje isplatu ulaganja u R&D", kaže Battistelli. Navodi da radi na posebnoj inicijativi za potporu startupima.  "Dok sam vodio francuski patentni ured INPI smanjio sam naknade za male i srednje poduzetnike, a posebno startupe. Prvo smo za njih naknade spustili 25 posto, a zatim za 50 posto i to se pokazalo jako dobro. Sada bi takav napredak želio vidjeti na nivou Unije, ali to je proces i potrebno je dobiti potporu članica što nije lako", zaključuje Battistelli.

Komentirajte prvi

New Report

Close