Iako je situacija značajno bolja nego prije pet godina kad je biomasa u Hrvatskoj bila egzotika, razvoj projekata energetskog korištenja šumske i poljoprivredne biomase u Hrvatskoj i dalje je spor, opterećen nedostatkom sirovina i skupim financiranjem projekata.

• Sve izvještaje s dvodnevne konferencije Poslovnog dnevnika Energy Investment Forum 2014 pročitajte ovdje

Zbog niza okolnosti investitori u Hrvatskoj su manje konkurentni od onih u drugim europskim zemljama, no nekolicina primjera poput projekata Agrokor Energije ili Đure Đakovića, te nastojanja HEP-a potvrđuju da je izgradnja postrojenja ne samo moguća, nego i isplativa za pet do šest godina, složili su se sudionici panela "Biomasa – svi sastojci uspješnog projekta" održanom u sklopu drugog dana Energy Investment Foruma u organizaciji Poslovnog dnevnika. Kako bi proizvodnju regulirao u skladu s EU zakonima i strogim direktivama o obnovljivim izvorima energije te proizvodio u ekološkim uvjetima, Agrokor se sve više intenzivirao u ulaganjima u obnovljive izvore energije. Agrokorova tvrtka Agrokor Energija već je uložila je u dva bioplinska postrojenja, a u planu je i izgradnja trećeg.

"Agrokorove farme godišnje proizvedu 450 tisuća tona životinjskog gnojiva, što je osnovna sirovina za bioplinska postrojenja. Preradom te sirovine stvaramo novu energiju koju koristimo u proizvodnji, a istovremeno ali i potpunosti rješavamo onečišćenje prirode", kazao je Herman Seidl, direktor Agrokor Energije, te najavio nove investicije u širenje bioplinskih postrojenja. Uspjeh investiranja u bioplinska postrojenja, kaže Seidl, ovisi u troškovima sirovine, tehnologiji i komercijalizaciji benefita."Kada završimo cijeli investicijski plan, procjenjujemo da ćemo na potrošnji plina i ostalih energenata uštedjeti 2,8 milijuna eura, a ukupna ušteda ići će i do 3,5 milijuna eura", poručio je Seidl. Povrat investicije, kazao je Seidl, moguć je za pet do šest godina, a ako se nusproizvodima dobro menadžerira, može se povratiti za do pet godina. 

Mogući izvori biomase

U izgradnji bioplinske kogeneracije Agrokora sudjelovao je i Đuro Đaković Holding, čiji je izvršni direktor tvrtke Đuro Đaković Elektromont, Zdravko Stipetić predavanjem otvorio drugi dan Energy Investment Foruma. Stipetić je istaknuo važnost ulaganja u obnovljive izvore energije prema kojima su se i sami orijentirali. "Politika Europske unije promiče rast temeljen na znanju i inovacijama u zelenom gospodarstvu i to je i naš cilj. To želimo postići izgradnjom i puštanjem u pogon postrojenja na biomasu. Uz sve benefite koje ima za okoliš, prikupljanje biomase može dovesti i do novih radnih mjesta. To tržište u Hrvatskoj ima potencijalnu vrijednost od 400 milijuna eura", poručio je Stipetić dodajući kako svoja postrojenja planiraju ponuditi europskom, azijskom i južnoameričkom tržištu.

Cijeli drugi dan konferencije Energy Investment Forum posvećen je obnovljivim izvorima energije, tako da su uvodna predavanja nastavljena panelom "Biomasa – svi sastojci uspješnog projekta". Na panelu su uz Seidla i Stipetića sudjelovali Perica Jukić, član Uprave za proizvodnju HEP-a, Marko Blažević, izvršni potpredsjednik divizije Obnovljivi izvori energije u Đuri Đakoviću, Hrvoje Bujanović, izvršni direktor Sektora investicijskog bankarstva PBZ-a, te Danko Kuric, rukovoditelj Službe za strateški razvoj i upravljanje organizacijskim promjenama u Hrvatskim šumama. Herman Seidl ustvrdio je tako da je u zadnjih pet godina uspostavljena komunikacija između države, banaka te investitora, iako još zapinje na lokalnoj upravi, i postoji još puno prostora za bolju suradnju.

"Percepcija je kako je nama lako i da Agrokor sve može, no zadnje tri godine, otkad smo u suradnji s Đurom Đakovićem krenuli u projekt izgradnje bioplinske kogeneracije, bile su pune izazova od kojih sam uspio dobiti više sijedih i izgubiti na kilaži. Kad smo krenuli u to nismo znali što nas čeka, iako smo obišli mnoga postrojenja u inozemstvu i maksimalno se educirali. Osnovni problem bila je niska razina znanja o obnovljivim izvorima energije na razinama koje donose odluke, pogotovo na razini lokalne uprave koja je otezala. Četrnaest mjeseci smo čekali dozvole, iako smo ih upozoravali da nam idu kamate i da planiramo nova zapošljavanja u području s visokom stopom nezaposlenosti. Već danas je svijest na svim razinama drukčija, i svakom novom investitoru trebalo bi biti lakše, kaže Seidl te upozorava da je cijena financiranja u Hrvatskoj znatno skuplja nego u Austriji ili Njemačkoj. Investitori koji se zadužuju u komercijalnim bankama plaćaju kamate u iznosu od 7 do 8 posto, a vani su te kamate od jedan do dva posto, zbog čega se u Hrvatskoj niti ne rade postrojenja ispod 1 mW. I Marko Blažević upozorio je na skupo financiranje. "Silan broj investitora zainteresiran je za ulaganje, u biomasu, no sirovine i financijska podrška i dalje predstavljaju veliku prepreku za ulaganje, pogotovo malim investitorima.

Također, primarni interes investitora je električna energija, toplinska energija je na drugom mjestu", kaže Blažević.Hrvoje Bujanović iz PBZ-a tvrdi da će banke pristati ulaziti u nešto rizičnije projekte izgradnje kogeneracijskih postrojenja što bude više projekata koji su uspjeli pokriti financijsku konstrukciju. Bujanović otkriva da je u zadnih pet godina porast znanja investitora urodio plodom, te projekti s kojima dolaze bankarima više nisu tek na razini ideje."Ubrzali smo proces od ideje do monetizacije, a ideja je da ne budemo tek kreditori već da se uključimo što ranije u proces i pomognemo da se realizira. Na početku smo imali na dvadeset projekata jedan uspješan, sad je uspjeh znatno veći. Od ukupno 120 milijuna eura koja smo plasirali u obnovljive izvore energije oko 20 posto se odnosi na biomasu, a u procesu realizacije je oko 12 projekata", kaže Bujanović. Sigurna opskrba sirovinama jedan je od faktora koji je i bankarima najvažniji u procjeni rizika projekta. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Okrenuti se privatnicima

Danko Kuric ističe da su Hrvatske šume 2012. godine temeljem javnog poziva sklopili ugovore za 19 kongeneracija o isporuci ukupno 830 tisuća kubika sirovina. Iako to trenutno premašuje mogućnosti HŠ-a, u planu su ulaganja u razvoj namjenske proizvodnje sirovina, dijelom i na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima. "Imamo ograničene resurse a s druge strane duplo veću potražnju, stoga bi investitorima preporučili da se povežu i s privatnim vlasnicima šuma koji imaju milijun kubika sirovine", kaže Kuric dodajkući da će HŠ ove godine imati višak sirovina zbog nevremena i leda – led je uništio 1,5 milijuna kubika drva koje će dijelom i na tržište.Perica Jukić najavio je da HEP planira nastaviti razvijati projekte na biomasu. Kad su u pitanju dvije elektrane na biomasu u Osijeku i Sisku, Jukić očekuje da će se ugovori za obje lokacije potpisati do kraja 2015. godine. "HEP se okreće novim izazovima, uključujući i vjetroelektrane te biomasu, koji će nas dovesti na konkurentniju poziciju od ove u kojoj smo danas. Međutim, ni HEP nije dovoljno jak da samostalno ubrza procedure koje su i dalje spore", kaže Jukić.  

Nova strategija za poticanje obnovljivih izvora energije značajno je smanjila kvote za proizvodnju izazvavši lavinu nezadovoljstva ulagača jer su pod upitnik dovedene tekuće investicije i budući planovi. O posljedicama te odluke i pitanju gasimo li time i budući razvoj domaće tehnološke industrije raspravljalo se na panelu "Kamo vodi hrvatska strategija za obnovljive izvore energije"."Nacionalni akcijski plan nikad nije javno objavljen, o njemu nije provedena javna rasprava ako ne računate tri tjedna koja je proveo na internetskoj stranici Vlade, pri čemu nijedna primjedba stručne javnosti nije uvažena", kritizirao je Vladu Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju pri HGK. Zbog toga, kaže, postoji niz projekata koji bi se sutra mogli realizirati, no prisilno su stavljeni na čekanje.Kad su u pitanju moguće investicije, direktor korporativnog razvoja RWE-a Hrvatska Goetz Hanau istaknuo je da europski trendovi idu u smjeru decentralizirane proizvodnje. "Trend ide u smjeru razvoja održivih rješenja za solarnu proizvodnju kućanstva. U Hrvatskoj su za to resursi vrlo dobri i potražnja je daleko veća od ponude", istaknuo je Hanau. 

Solarna energija stagnira

Energija proizvedena iz sunca gubitnik je nacionalnog akcijskog plana, smatra direktor Soltecha Zlatko Bukovac. "S obzirom na insolaciju koja je u Hrvatskoj 50 posto bolja nego u Njemačkoj, razvoj solarne energije je dosegnuo razine koje nisu vrijedne spomena. S godišnjom kvotom od 12 megavata to nije igra za velike igrače", rezigniran je Bukovac. "Kad smo dali protuprijedlog rekli su nam da se to više u Europi ne potiče. Istina, danas ne više kao prije, ali zaboravlja se koliko je tamo postrojenja već instalirano", napominje Bukovac. Kritike je očekivano odbacio direktor HROTE-a Ivor Županić podatkom da Hrvatska bilježi velik rast obnovljivih izvora energije. U 2011. imali smo 33 elektrane, na kraju prošle godine 648 elektrana priključeno na mrežu i to najviše onih sunčanih. "Možda je akcijski plan nespretno izveden, ali diskrecijsko je pravo svake države da sama odlučuje o proizvodnji", odgovorio je na prozivke rekavši da je spornim planom proizvodnja solarne energije povećana sa 45 na 52 megavata.

Premda su tarife snižene to je bilo nužno da se sustav ne uruši poput drugih zemalja, a unatoč smanjenju Hrvatska će ove godine proizvođačima platiti više od milijarde kuna u usporedbi s prošlogodišnjih oko 500 milijuna kuna. Osim strategija i tarifa, milijunske investicije u obnovljive izvore energije, posebno u vjetroelektrane, ovise o vremenskim prognozama tog resursa. "Precizne prognoze ne mogu se ignorirati pa svjedočimo fenomenu da su se one preselile iz podruma u sobe za sastanke Uprava. Tvrtke u ovom poslu koje ozbiljno shvaćaju predviđanje vremenskih prilika bit će one koje će uspjeti u budućnosti. Revidirajte svoje dugoročne i kratkoročne poslovne planove i ispitajte jesu li zaista robustni koliko mislite", poručio je okupljenima Stephen Norman, konzulant britanskog Met Officea za obnovljive izvore energije. 

Male hidroelektrane

Najsigurnija investicija, nedostaje registar 

Iako je ulaganje u male hidroelektrane jedna od najsigurnijih investicija koja garantira dugoročnu dobit uz minimalan utjecaj na okoliš, Hrvatska nije ni blizu cilju strategije koja je propisala izgradnju malih HE ukupne snage 100 MW. Čak i uz novi tarifni sustav donijet prošle godine koji je značajno povećao profitabilnost ulaganja, investitora još nema prvenstveno zbog lošeg registra obnovljivih izvora energije, te investitori ne znaju koje su lokacije povoljne za ulaganje. Zbog toga je hitno potrebno revidirati registar, upozorili su sudionici panela o budućnosti malih hidroelektrana.

Pronalaženje modela

I s nižim tarifama moguć je rast

I s nižim tarifama moguće je naći model koji bi poticao obnovljive izvore, a državi donosio rast BDP-a i zaposlenosti te korištenje domaće tehnologije, smatra Davor Mladina, član Uprave Končara. "Svjetska iskustva pokazuju da se natječaji rade da se maksimalno zapošljavaju domaći resursi i stvaraju radna mjesta, a da istodobno budu zanimljivi za 'developere' što naravno ovisi o projektu", zaključuje Mladina.

Izjave sudionika:

Uz sve benefite koje ima za okoliš, prikupljanje biomase može dovesti i do novih radnih mjesta. To tržište ima potencijalnu vrijednost od 400 milijuna eura
Zdravko Stipetić, Đuro Đaković

Cijena financiranja u Hrvatskoj znatno je skuplja nego u Austriji ili Njemačkoj, zbog čega investitori u Hrvatskoj imaju problem s konkurentnošću 
Herman Seidl, Agrokor Energetika

Podaci u predstudijama su se uljepšavali, to je privuklo ulagače no kad su ozbiljni krenuli u projektiranje onda su odustali
Željko Tukša, Končar

Imamo ograničene resurse a s druge strane duplo veću potražnju, stoga bi investitorima preporučili da se povežu i s privatnim vlasnicima šuma
Danko Kuric, Hrvatske šume

Ubrzali smo proces od ideje do monetizacije, a ideja je da ne budemo tek kreditori već da se uključimo što ranije u proces i pomognemo da se realizira
Hrvoje Bujanović, Sektor investicijskog bankarstva PBZ-a