EN DE

Banke će moći oprostiti dug i prije bankrota klijenta

Autor: Ana Blašković
12. prosinac 2016. u 10:30
Podijeli članak —
Foto: Anto Magzan / Pixsell

Rijetko je koja institucija, osim možda Banskih dvora, pod takvom kanonadom kao što je posljednjih mjeseci HNB. Toliko da je jedan od uvjeta sastavljanja Vlade bila i izmjena zakona o središnjoj banci koja je trenutno u Saboru. No, ranije kritike koje su išle u smjeru propitkivanja monetarne politike, posebno je li tečaj adekvatan za razvoj ekonomije, naprasno su zamijenile optužbe vladajućih o putnim troškovima, plaćenim sommelierima, skvošu… O tome je li iza svega tek želja politike da stavi šapu na monetarnu politiku i u konačnici tiskanje novca, što misli o projekcijama Vlade, najavljenim otpisima banaka, stanju u bankama, razgovaramo s guvernerom Borisom Vujčićem.

Zadnjih mjeseci vladajući aktivno žele mijenjati Zakon o HNB-u, zamjera vam se nedovoljna transparentnost (istraživanje Eichengreena i Dincera po kojem je HNB najmanje transparentna središnja banka u Europi), no na vašu stranu stao je ECB. Je li politički pritisak pokušaj miješanja politike u monetarnu politiku i može li HNB biti transparentniji?

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Da, nekoliko zastupnika je raspravljalo o transparentnosti, no u raspravi se očito nije razumjelo o čemu se govori, što je jasno iz citiranja jednog istraživanja u pogrešnom kontekstu. Ekonomisti su razvili niz indeksa transparentnosti monetarne politike kojima se pokušava mjeriti preciznost s kojom središnje banke kvantificiraju ciljeve, specificiraju instrumente i razrađuju detalje mehanizama kojima postižu svoje ciljeve. Otvorenost se može mjeriti u više dimenzija – može se tako mjeriti transparentnost u vođenju monetarne politike, kao i u transparentnosti politika usmjerenih na održavanja financijske stabilnosti. Prema indeksu Dincera i Eichengreena, koji su konstruirali jedan od pokazatelja transparentnosti monetarne politike, a koji se spominjao u raspravi, HNB je doista jedna od najmanje transparentnih središnjih banaka u Europi. Za što postoje vrlo jasni razlozi. S druge strane, međutim, Horváth i Vaško, koji su 2013. godine konstruirali indeks transparentnosti politika usmjerene na održavanje financijske stabilnosti, pokazuju da je HNB jedna od najtransparentnijih odnosno najotvorenijih središnjih banaka na svijetu.

Autor: Ana Blašković
12. prosinac 2016. u 10:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati