Bankarska i unija tržišta kapitala kao financijski otpor krizi

Autor: Ana Blašković , 01. srpanj 2020. u 22:00
Predsjednik Europske investicijske banke Werner Hoyer /SHUTTERSTOCK

Dvodnevni webinar EIB-a i ESM-a posvećen povezivanju tržišta kapitala i održivog oporavka, s naglaskom na prilike koje imaju ulagači.

Kako povezati tržišta kapitala i održivi oporavak u vremenu nakon korone? Tema je to dvodnevnog webinara koji se održava još danas pod palicom Europske investicijske banke (EIB) i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM).

Podizanje ljestvice

Dvije institucije, ključne u zajedničkom europskom odgovoru na krizu Covida-19, prvog dana rasprave namijenjene njihovim ulagačima pokrile su makroekonomske i strukturne efekte najnovije krize koja trese Europu i svijet, nužnost održivog financiranja tijekom oporavka u budućnosti, kao i ulogu javno-privatnih investicija u tranziciji ka zelenoj i niskougljičnoj ekonomiji.

Današnja rasprava bit će usmjerena na financijsku otpornost Europe pri čemu nezaobilazne uloge imaju bankarska te unija tržišta kapitala.

Unutar paketa pomoći vrijednog 540 milijardi eura što ga je u u travnju odobrilo Europsko vijeće, EIB uspostavlja Europski garancijski fond koji će mobilizirati do 200 milijardi eura, ponajviše namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima.

Istodobno, ESM je otvorio 240 milijardi eura kreditnih linija članicama za pokrivanje neposrednih i posrednih zdravstvenih troškova povezanih s obuzdavanjem pandemije.

Do danas je Europska investicijska banka već prikupila 51,4 milijarde eura, odnosno 85 posto ukupnog iznosa najavljenog za ovu godinu pa u razgovore o održivom izlasku iz korona krize donosi iskustvo velikog kreditora. Također, EIB je i najveća multilateralna institucija koja kreditira projekte usmjerene na klimatske promjene.

Prošle godine EIB je usmjerio nešto manje od trećine (31 posto) sredstava za tu vrstu projekata, a do 2025. predviđeno je da se ljestvica novca za borbu protiv klimatskih promjena podigne do 50 posto, kao i da se kreditne politike usklade s Pariškim sporazumom do kraja ove godine.

Krucijalni koraci

S druge strane “virtualnog” stola bit će ESM koji iza sebe ima poprilično iskustva u prikupljanju novca zemljama pogođenim krizom, poput Grčke.

Premda je ta zemlja uspješno zaključila svoj trogodišnji program u kolovozu 2018. godine, ESM i sestrinska institucija Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) i dalje su aktivni na tržištima kapitala u procesu “rolanja” obveznica što je dio upravljanja dugom.

Kapacitet kreditiranja ESM-a trenutačno je postavljen na 410 milijardi eura za buduće krize od čega je spomenutih 240 milijardi predviđeno za borbu protiv Covida-19.

“Obje institucije, EIB i ESM, financiraju se na tržištima kapitala i suočene su sa sličnim izazovima i prilikama pa fokus Europske unije usmjeravaju ka razvoju situacije na tržištu. Obje institucije dio su europskog odgovora na pandemiju. EIB kao banka Europske unije razvila je brz, pravovremen i usklađeni dogovor unutar EU i izvan nje”, rekao je predsjednik Europske investicijske banke Werner Hoyer koji krucijalnim korakom smatra da građani Unije vide solidarnost u različitim paketima i odgovorima na krizu.

“Važno nam je da smo dio ovoga događaja koji pruža platformu središnjim bankarima i međunarodnim privatnim investitorima za susret s europskim institucijama koje su važni izdavatelji obveznica”, dodao je direktor ESM-a Klaus Regling.

Komentirajte prvi

New Report

Close