Odluke desetak najvećih banaka da isplate oko milijardu kuna dividende iz prošlogodišnjih 3,76 milijardi kuna profita i prije zadržane dobiti neće bitno smanjiti njihovu kapitaliziranost. Banke će i dalje imati dovoljno snažan kapitalni amortizer, mjeren stopom adekvatnosti, približno oko 19 posto, jer u sljedećoj godini očekuju vrhunac rasta loših kredita na oko 15 posto.

“Stopa adekvatnosti kapitala, između ostalog, projicira pretpostavku da će udio loših kredita porasti sa 11,2 na 15 posto do sredine 2012. i banke jednostavno žele biti spremne na daljnja izdvajanja rezervacija. Napravi li država i jače rezove kao što traži MMF, loši krediti će rasti i više pa se može reći da je ovo bazni scenarij”, kazao nam je jedan bankar koji je želio ostati anoniman. Prosječna stopa adekvatnosti kapitala na kraju ožujka iznosila je 19 posto, dok europskim bankama iznosi oko 9,5 posto, a najavljenim izmjenama bankovnih regulativa (Basel III) još će se povećavati. Zagrebačka banka ima adekvatnost 19 posto, PBZ 20, a Erste & Steiermärkische više od 16 posto, dok Hypo Alpe-Adria banka već godinama prednjači kapitalom (trenutno 29 posto) radi čišćenja bilance i spajanja sa Slavonskom. U Zabi kažu da im ta razina omogućava “daljnji rast kreditiranja iznad očekivanog rasta BDP-a uz istodobno pokriće potencijalnih rizika poslovanja u i dalje recesijskom okruženju”.

Na pitanja zašto održavaju natprosječno visok kapital, banke odgovaraju očekivano – za svaki slučaj. “Banke imaju tendenciju držati kapital iznad zakonskog minimuma iz sigurnosnih razloga, ali i kako bi osigurale dovoljno kapitala za dodatan kreditni rast. S druge strane razmjerno visoka razina kapitaliziranosti bankarskog sustava rezultira nižim stopama povrata na kapital”, kaže analitičar Erste banke Alen Kovač. No u HNB-u ističu da se okolnosti u kojima je vlasnik donio odluku o (ne)povlačenju kapitala mogu preko noći promijeniti. “Banke su odlučile zadržati tu veću stopu adekvatnosti jer imaju očekivanja da će se ekonomija u Hrvatskoj ipak pokrenuti. Sve odluke o visini kapitala su trenutačne, koje se ovisno o situaciji mogu izmijeniti”, kaže viceguverner HNB-a Davor Holjevac. Primjerice, u proljeće 2010. Zagrebačka banka odlučila je zadržati dobit, ali je u jesen izvanrednom odlukom vlasniku isplatila 1,2 milijarde kuna dividende.

“Nije uobičajeno niti popularno jednokratno smanjivati kapital odlukama dioničara niti bi to dovelo do poželjnoga efekta s aspekta stranih ulaganja. Većina banaka stoga se odlučuje na postupno smanjivanje adekvatnosti kapitala isplatom ili djelomičnom isplatom dividende kada zadržana dobit nije dovoljna za održavanje adekvatnosti na istom nivou uz porast obujma poslovanja”, kaže prokurist Société Générale – Splitske banke Tomislav Krpan. Podsjeća također da su današnje razine kapitala naslijeđene iz vremena kad se većina financirala kapitalom. Osim stabilnosti, kažu bankari, visok kapital poboljšava valutni i ročni profil pasive banaka jer je riječ o kunskom kapitalu neograničene ročnosti. Banke imaju veći prostor za izdavanje dugoročnih, primjerice stambenih kredita, te više plasmana bez valutne klauzule. Iako kapital kao izvor financiranja ne nosi kamatne troškove za razliku od depozita, riječ je o najskupljem izvoru što se izravno prelijeva u visinu kamatnih stopa.

Premda je HNB-u cilj održati stabilnost bankarskog sustava, između ostalog i dovoljno jakim kapitalnim amortizerima, (pre)visoka razina kapitala u oči bode vlasnike. Odluka da ne isplati dividendu već zadrži dobit demonstrira namjeru vlasnika da dugoročno ulaže u podružnicu, no time smanjuje profitabilnost ulaganja i povrat na kapital. Na pitanje zašto vlasnici ipak pristaju držati višak kapitala iznad zakonskog minimuma, što im posljedično ruši profitabilnost, jedan sugovornik zaključuje: “Bez obzira na žalopojke o padu profitabilnosti, ulaganje u banke u Hrvatskoj i dalje je vrlo isplativo, pod uvjetom da se pod kontrolom održi kvaliteta portfelja.”

Sličnost/razlika s Europom

Matematika na našoj strani
Premda kapitalom domaće banke nadmašuju europske, stručnjaci upozoravaju da je tolika razlika samo prividna. Izmjenama regulative radi usklađivanja s europskim u travnju prošle godine ukinut je valutno indicirani kreditni rizik, a minimalna stopa kapitala odlukom HNB-a povećana na 12 posto. Tada je zbog različitog obuhvata rizika i ukidanja valutnog rizika kapitaliziranost sustava matematički, a ne odlukom vlasnika da uliju svježi kapital u svoje podružnice, skočila za oko dvapostotna boda.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo