Predstavnica Splitske banke odbacila je tvrdnje da su banke imale veliku zaradu na kreditima čije su rate osjetno porasle zbog rasta tečaja franka i kamatnih stopa
Opunomoćenici osam hrvatskih banaka, koje je zbog švicarskog franka tužila udruga Potrošač, rast kamata obrazložile su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.
Zagrebačka banka je u podnesku navela da je kod prvog povećanja kamate s 4,50 na 5,15 posto bila "suzdržana" jer bi kumulativnom primjenom tri različita kriterija povećanje moglo biti veće za 2,68 posto te bi u tom slučaju iznosilo 7,18 posto.
Opunomoćenici osam hrvatskih banaka, koje je zbog švicarskog franka tužila udruga Potrošač, rast kamata obrazložile su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.
Zagrebačka banka je u podnesku navela da je kod prvog povećanja kamate s 4,50 na 5,15 posto bila "suzdržana" jer bi kumulativnom primjenom tri različita kriterija povećanje moglo biti veće za 2,68 posto te bi u tom slučaju iznosilo 7,18 posto.
Raiffeisen banka također je navela da je dio tereta podnijela iz vlastite marže, odnosno da nije u cjelosti teretila klijente za cjelokupnu promjenu tržišnih parametara.
Da nije teretila potrošače za ukupan iznos povećanja troškova kreditiranja tvrdi i Privredna banka Zagreb.
Obrazlažući troškove koji su teretili banku zbog kreditiranja u francima predstavnica Splitske banke odbacila je tvrdnju tužitelja da su banke imale veliku zaradu na kreditima čije su rate osjetno porasle zbog rasta tečaja franka i kamatnih stopa.
Neke banke navele su da su se zadužile u inozemstvu radi financiranja spornih kredita pa je sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić zatražio od njih da do 6. lipnja dostave dokaze za tu tvrdnju. Kazao je da će i sud putem Hrvatske narodne banke provjeriti jesu li se banke i za koje iznose zadužile u inozemstvu.
Sudac smatra da su banke trebale upozoriti klijente da su rate niske zbog niskog "libora" – londonske međubankovne ponudbene kamatne stope – za koju je mala vjerojatnost da će ostatiti na niskoj razini. No, banke su ustvrdile da se tada nisu mogli predvidjeti efekti svjetske krize i rasta franka.
Bankama je predbacio što u podnesku nisu navele ništa o tome da "libor", na temelju kojeg se određuje kamatna stopa nije bilo u cjelosti istinit, o čemu "bruji čitav svijet". No, banke su odgovorile da to tada nisu znale.
Iako je udruga Potrošač do kraja travnja trebala dostaviti reklame kredita u francima, objavljivane u tisku i na televiziji, tuženici su ih dobili tek jučer pa će se o njima raspravljati na idućem ročištu, 7. lipnja.
No, predstavnici banaka tvrde da se već letimičnim pregledom reklamnog materijala može vidjeti da se radi o općenitoj ponudi, a ne kreditima vezanima uz franak, iako u Potrošaču tvrde da su u reklamama za kredite u francima korištene primamljive fraze kao što su "akcija", "povoljniji krediti" i više kvadrata uz manju ratu".
Sudac je udruge kritizirao i što su podižući kaznene prijave protiv Hrvastke narodne banke napravili medijski spektakl koji je po njegovu mišljenju poprimio demagoške okvire.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Moj primjer:
U razdoblju 2005. do 2010. Splitska banka je isplatu kredita vršila po kupovnom tečaju banke dok je ugovorima otplata anuiteta bila ugovorena po prodajnom tečaju. Razlika između prodajnog i kupovnog tečaja znala je biti čak do 4%. Također naknada za prijevremenu otplatu je 4%. Splitska banka je u tom razdoblju bez srama u 4 navrata dizala kamatnu stopu za švicarce za ukupno 3,5% odnosno za 50% u odnosu na ugovorenu kamatu prilikom sklapanja ugovora o kreditu. Toliko o jadikovkama Splitske banke da su (pre)malo zarađivali na švicarcima.
Pitanje je sto ce sve tu biti, ali svakako ce dobit banaka jos drasticno pasti. To znaci jos manje kreditiranja, i jos manji, ako ikakav, oporavak ekonomije.
Vec sada ROE u Hrvatskoj u bankarstvu je jako nizak, i kapital ce uskoro poceti sve brze bjezati. Nitko nece raditi za ROE od 3%, kad na obveznicu dobije 6% i nista ne treba raditi.
Mit o dobiti banaka kao ogromnoj, je potpuni mit. Da je ROE 40%, bome nije, a nije ni 10%.
Svi se vesele jer pada dobit banaka, ali ocito ne kuze da je njihova lova unutra, i da taj pad ce znaciti jos vece smanjenej kreditiranje, i povlacenje kapitala iz zemlje.
Sto god radite, povratak na ulozeno, pogotovo nakon poreza u HR-koji su ekstremni, ne isplati se. Zato i je kako je.
Sve će završiti na Strasbourg-u!nemaju naši sudovi neovisnosti i kapaciteta da ovo presude pravedno[emo_zloban]
Uključite se u raspravu