Gotovo svaka rasprava na Danima hrvatskog turizma održanim prošlog tjedna bila je obilježena zahtjevima turističke industrije koja od Vlade traži smanjenje fiskalnih nameta, što bi povećalo konkurentnost i pojačalo investicije. Ministar turizma Damir Bajs u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva da bi se to moglo postignuti povećanjem broja usluga u turizmu koje ulaze u povlaštenu poreznu stopu od deset posto.

Hoćete li predložiti smanjenje PDV-a u turizmu?
Nema potrebe da to tražim jer je Vlada već u akcijskom planu naznačila da će razmotriti smanjenje fiskalnog opterećenja.

Vjerujete li da će to Vlada i provesti, odnosno smanjiti porez s obzirom na okolnosti?
Pa akcijski plan za spas sezone je donijela sama Vlada tako da će se to pitanje sigurno razmotriti. Osim toga kad se uvodio krizni porez, povlaštena stopa poreza u turizmu od deset posto nije se dirala, i iz toga se vidi da se pazilo na sektor. A prilikom razmatranja ukupne porezne reforme razmotrit ćemo hoće li u povlaštenu stopu eventualno ući veći broj usluga nego sada.

Druga stvar koju hotelijeri traže je reprogramiranje kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj?
Ministarstvo je već reprogramiralo dio kredita prema malim i obiteljskim hotelima. I da to nismo napravili, pitanje je kako bismo opstali na tržištu. Srećom, kod malih i obiteljskih hotela u najvećoj mjeri nije bilo takvih problema tako da je to bio izuzetak, a ne pravilo.

Ali mali i obiteljski hoteli nisu imali tako visoke investicije koje su dobrim dijelom i dovele do gubitaka.
Možda se ne zna dovoljno da država ima posebne kredite za pripremu turističke sezone i naravno da naši hotelijeri koriste te kredite kako bi mogli u vrijeme kad nemaju novca izvršiti pripreme u svojim hotelima. Dio tih kredita se obnavlja i na taj način u nekim hotelima reprogram već i postoji.

Uskoro će biti poznat državni proračun za 2010. godinu. Koliko će dobiti Ministarstvo turizma?
Činjenica je da je proračun u ovoj godini bio 70 posto veći nego u 2007., no isto tako je činjenica da je to tek dva promila državnog proračuna, a turizam pokriva 16 do 17 posto BDP-a. Prema tome naravno da smatram da bi svaka kuna koja dođe bila dobro uložena kuna, međutim to ovisi o ukupnim razgovorima u Vladi.

Kakve su vaše želje s obzirom na program koji biste proveli?
Da bismo ostvarili ono što smo zacrtali u nekom kraćem razdoblju, bio bi nam potreban dvostruko veći proračun nego u 2009. godini. No nećemo štedjeti u okviru onog što ćemo imati kad su u pitanju programi koji su presudni za iduću sezonu.

Kako komentirate predviđanja 42 hotelska poduzeća, klasificirana kao najbolja u Hrvatskoj, koja su u anketi Instituta za turizam izjavili da u idućoj sezoni očekuju povećanje prihoda čak do 10 posto te povećanje noćenja do pet posto? Vi pak najavljujete sezonu još težu od ove, a većih investicija nema?
I sâm sam rekao na forumu hotelijera da sam prošle godine bio optimističniji od drugih za razliku od sadašnjih najava 2010. koju smatram još većim izazovom. Optimizam hotelijera je dobrodošao, ali u idućoj godini međunarodne turističke organizacije očekuju tek lagani oporavak gospodarstva i isto tako turizma, no u kategorijama smanjenja minusa, a ne povećanja plusa. Osim toga dobar dio turističkih industrija je poslušao preporuke i posebnu pozornost posvetio domaćim gostima. Zahvaljujući domaćim gostima turističke velesile poput Francuske i Španjolske uspjele su ublažiti ovogodišnje minuse za razliku od nas koji imamo 90 posto noćenja stranih gostiju. Ta njihova politika neće se promijeniti ni iduće godine i opet ćemo biti u poziciji da se borimo za strane goste uz nadu da će se i naši gosti u većoj mjeri odlučiti da ljetuju u Hrvatskoj. Postoji i opasnost da nam konkurenti oduzmu više gostiju nego ove godine jer će sve napraviti da izbjegnu treću godinu minusa. Od 1. siječnja 2010. počinje nova utakmica, a Hrvatska ne prenosi bodove iz 2009. koju ocjenjujemo uspješnom tako da moramo biti pozitivni i oprezni te, kao i za ovu godinu, dogovorene mjere privatnog i javnog sektora pravovremeno i prije konkurencije provesti u djelo.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Kakve su vaše prve informacije o politici stranih turoperatora koji dovode goste u Hrvatsku za iduću godinu?
Na Danima hrvatskog turizma imao sam poseban razgovor samo sa stranim turoperatorima s naših najvažnijih tržišta, pa iako postoje znatne razlike u pristupu, ovisno o navikama i potrebama i gostiju, s primjerice njemačkog ili recimo ruskog tržišta, ono što je potpuno jasno je da su strani turoperatori zadovoljni 2009. godinom. Za 2010. očekujem nastavak već uvedenih mjera državne politike potpora stranim turoperatorima kroz udruženu promidžbu i poticaj po dovedenom gostu, što se pokazalo iznimno bitnim ove godine, te naglašavam da će vrijednost za novac i politika cijena imati posebnu težinu u godini koja dolazi.

Jedan od najvećih hrvatskih turoperatora je pred procesom dokapitalizacije. S obzirom na spekulacije da dio struke želi na tržištu svojevrsnu hrvatsku verziju Yugotoursa, kani li se država u bilo kojem obliku uključiti u dokapitalizaciju Adriatica.neta?
Hrvatskoj je potreban jak turoperator koji će pridonijeti jačem organiziranom dolasku gostiju u Hrvatsku i preferiranju Hrvatske kao najpoželjnije turističke destinacije. Hrvatska je turistička zemlja koja ima puno agencija, ali ne i jednog dovoljno snažnog turoperatora. Najbliža tome bila je Adriatica.net, no zapravo kao konzorcij nekoliko tvrtki koje nisu imale tu nacionalnu komponentu koja je za nas jako bitna. Moram reći da se i naši konkurenti, posebice u teškim vremenima, oslanjaju na jakoga nacionalnog turoperatora. Adriatica.net, ako bi se tako postavila njezina nova poslovna filozofija, bila bi nam zanimljiva, ali to ovisi o planu restrukturiranja privatnog sektora.

Bojite li se najave štrajka u turističkim poduzećima koju je oštro iznio sindikat? To je poruka koja se dugo nije čula u sektoru, a povod su uštede koje su se provodile preko leđa zaposlenika?
Sindikati su ove godine prihvatili da se zbog okolnosti ne provodi kolektivni ugovor i ne rastu plaće, a tamo gdje je i bilo problema, provodio se zapravo bijeli štrajk. To pokazuje poseban senzibilitet u turizmu koji imaju zaposlenici jer su svjesni specifičnosti sektora. Uostalom, nije najavljen opći štrajk, nego samo u nekim tvrtkama, za koje sindikat smatra da pojedinačno imaju odnos prema radnicima koji nije prihvatljiv jer u vremenu krize oni su podnosili zajednički teret, ali s boljim vremenima žele podijeliti i eventualne bolje rezultate.

Nadamo se novcu iz EU-fondova

U Bolu ste najavili i utvrdili prvi projekt s kojim Ministarstvo turizma kani aplicirati za sredstva iz europskih pretpristupnih fondova.
Riječ je o nekoliko programa koje smo dogovorili u suradnji s Ministarstvom gospodarstva. Prvi je već upućen kao aplikacija pod imenom “Nacionalni program promidžbe turizma Hrvatske u Europskoj uniji”. Tu je i prijedlog programa nepovratne pomoći za male i srednje poduzetnike u turizmu te program ulaganja u javnu poslovnu i turističku infrastrukturu. Nadam se da će ti projekti biti prihvaćeni.

Zašto tek sad tražite pomoć europskih pretpristupnih fondova? Gdje ste bili prije?
Nisam bio ministar turizma, ali kad sam to postao, sačinili smo prijedloge programa za Europsku uniju, kandidirali ih i sada očekujemo sredstva iz pretpristupnih fondova.