EN DE

‘Bajić bi morao u Inu dovesti strane forenzičare’

Autor: Suzana Varošanec
14. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Raščistite zašto je Ina na kraju 2008. napravila 2,2 milijarde kuna minusa

Naftni stručnjaci tvrde da DORH treba angažirati strane forenzičare kako bi utvrdio razlog lošega Inina poslovanja u 2008. godini.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uoči sklapanja izmjena dioničkog ugovora između Vlade i Mola, u godini velikih profita naftnih kompanija, samo je Ina ostvarila neobjašnjiv gubitak, pa stoga naši sugovornici tvrde da forenzičari trebaju analizirati kretanje cijena nafte i Inina šopinga. Kažu da je bio intenzivan na kraju godine kad je i HEP skupo nabavljao struju, a jeftino je prodao TLM-u za Aluminij. Štetu od kriminalnoga strujnog biznisa USKOK je procijenio na 600 mil. kuna, a stručnjaci koji nisu htjeli da ih imenujemo navode razloge zašto se Ina treba forenzički provjeriti. Navode da je u prva tri tromjesečja 2008. Ina bila 700 milijuna kuna u plusu, konačni rezultat bio je 1,5 milijardi kuna gubitka, pa zaključuju da se u zadnjem tromjesečju dogodio “posao” težak 2,2 milijarde kuna gubitka ili oko 440 milijuna dolara. Usporedi li ga se s cijenom Molova prvog paketa dionica Ine od 500 milijuna dolara, poslovima na kraju 2008. nestalo je 25 posto Ine prije ulaska Mađara. “Naftne kompanije, kao i Mol, preklani su radile s dobiti. Dobro su procijenile trendove tržišta i ‘hedgingom’ se osigurale od promjena cijena na tržištu, a pravilo struke u naftnom biznisu je ‘hedgirati’ barem 50% robe”, tvrdi izvor.

Naftni stručnjaci tvrde da DORH treba angažirati strane forenzičare kako bi utvrdio razlog lošega Inina poslovanja u 2008. godini.

Uoči sklapanja izmjena dioničkog ugovora između Vlade i Mola, u godini velikih profita naftnih kompanija, samo je Ina ostvarila neobjašnjiv gubitak, pa stoga naši sugovornici tvrde da forenzičari trebaju analizirati kretanje cijena nafte i Inina šopinga. Kažu da je bio intenzivan na kraju godine kad je i HEP skupo nabavljao struju, a jeftino je prodao TLM-u za Aluminij. Štetu od kriminalnoga strujnog biznisa USKOK je procijenio na 600 mil. kuna, a stručnjaci koji nisu htjeli da ih imenujemo navode razloge zašto se Ina treba forenzički provjeriti. Navode da je u prva tri tromjesečja 2008. Ina bila 700 milijuna kuna u plusu, konačni rezultat bio je 1,5 milijardi kuna gubitka, pa zaključuju da se u zadnjem tromjesečju dogodio “posao” težak 2,2 milijarde kuna gubitka ili oko 440 milijuna dolara. Usporedi li ga se s cijenom Molova prvog paketa dionica Ine od 500 milijuna dolara, poslovima na kraju 2008. nestalo je 25 posto Ine prije ulaska Mađara. “Naftne kompanije, kao i Mol, preklani su radile s dobiti. Dobro su procijenile trendove tržišta i ‘hedgingom’ se osigurale od promjena cijena na tržištu, a pravilo struke u naftnom biznisu je ‘hedgirati’ barem 50% robe”, tvrdi izvor.

Autor: Suzana Varošanec
14. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close