Profesor Bouchaib Bahli, niz godina predaje IT strateški marketing na sveučilištima poput Concordia University u Kanadi i ESC Rennes School of Business u Francusko. U Zagreb je ovog mjeseca došao predavati ‘Decison Making’ polaznicima MBA programa na Cotrugli Business School.

Kako je tehnološka revolucija u zadnjih 15 godina utjecala na svijet koorporacijskih strategija?
Postoje dva gledišta: tehnologija pokreće strategiju ili obrnuto – strategija pokreće tehnologiju. Svakako, zbog tehnologije (voljeli mi to ili ne) se dogodilo mnogo velikih promjena. Trebamo kompjutore i informacijske sisteme za pokretanje i održavanje biznisa. Primjerice, ako ne koristitie Google ads ili društvene mreže u oglašavanju, vaš brend će patiti. S druge strane, puno brendova pate zbog postojećih on-line mogućnosti. Ako ste se zamjerili nekom klijentu, on ima široki raspon mogućnosti da svoje nezadovljstvo objavi on-line. Tehnologija je važna i na društvenoj razini – sjetite se Kaira i masovnih izlazaka na ulice preko FB aktivnosti i motivacije ljudi. Važnost tehnologije na korporativnoj razini je neizmjerna – sada se sve može napraviti brzo i jednostavno on-line. Tu je i on-line edukacija putem koje možete biti pristuni na tržištu čitavog svijeta, zatim on-line bankarstvo, itd. Negativan primjer bi bio Kodak, koji je bankrotirao prošli mjesec jer su se tvrdoglavo držali analagonog filma, umjesto da se okrenu digitalizaciji. Ne vjerujem da je tehnologija samo alat. Tehnologija je mnogo više od toga. Tehnlogija je oružje.

Koja tvrtka prema vašem mišljenju ima uspješnu strategiju IT menadžmenta?
Dobri primjeri bi bili e-bay, avio kompanije, hoteli, ali i Amazon. Počeli su s knjigama, a zatim se proširili na mnoge proizvode. Pogledajte njihov Kindle – pomoću njega povezuju tehnologiju s krajnjim korisnicima po realnoj, gotovo tvorničkoj cijeni. Međutim, znaju da će korisnici nakon kupnje intenzivno tragati za e-knjigama i plaćati 10 dolara po knjizi, i tu im je izvor zarade. Drugi uspješan primjer bi bio Walmart koji ima 13.000 dobavljača i automatiziran čitav opskrbni lanca! Sve je kompjuterizirano, sistem kontaktira sa sistemom (npr. sistem pretražuje skladište bilo gdje na svijetu, prima narudžbe, izdaje račune, brine se za naplatu, itd.) i pritom niti jedno ljudsko biće nije involvirano u proces. Zamislite samo koliko bi im tebalo da kontaktiraju svih 13.000 dobavljača telefonski ili faxom! Na ovaj način je Walmart b2b procesom uštedio ogromne količine novca. Danas tvrtke koje koriste tehnologiju, imaju velike benefite od nje.

Uzimajući u obzir da je IT sektor u kojem se promjene događaju vrlo brzo, koliko često bi se trebao obnavljati menađžerski plan IT strategije?
To prije svega ovisi o budžetu tvrtke. Treba znati i da tehnologiju možete koristiti kao dodanu vrijednsot u mnogim odjelima vašeg poslovanja. Npr. komjutere, tj. tehnologiju možete iskoristiri za poboljšanja u opskrbnim lancima, marketingu… Ako koristite društvene mreže za marketing, koristite tehnologiju. S druge strane, ako to ne kapitalizirate i npr. samo stavite statičnu www stranicu vaše tvrtke, tehnologija ne vrijedi ništa. Primjer interaktivne stranice koji me nedavno iznenadio je moja banka – pop up window me pitao “Hi, May I help you”? I uskoro je netko u Indiji odgovorao na moja pitanja. Na kraju dana je kupac bitan. Želite mu omogućiti smisleno, jednostavno iskustvo kupnje iz fotelje te brzu dostavu. A to sve vam omogućuje tehnologija. Kupac ne smije patiti i navigirati kroz šumu vašeg weba kako bi došao do informacije.

Bi li se IT strategijski plan trebao povoditi za prioritetima matične tvrtke?
IT strateški plan je dio korporativne strategije. U strateški plan stavljate različite ciljeve, a IT je jedan od njih. Nažalost, velik dio direktora IT još uvijek vidi kao trošak (licence za Windowse, plaćanje Microsoftu, itd). Činjenica je da bez IT-a nijedan biznsi danas ne može funkcionirati. Čak niti običan kafic (inventar, narudžbe, računi…).

Na Cotrugliju predajete Decision Making. Što učite studente, koji kriteriji i paragrafi se moraju zadovoljiti da bi se u kratkom vremenu donijela prava odluka?
Svi stalno donosimo odluke, veće ili manje, od trena kad ustanemo. Znanost o donošenju odluka nas uči procesu – ako pravilno sljedite proces donošenja odluka, tada donosite dobre odluke. Potrebno je identificirati vrijeme, potrebe, problem, zatim razmotriti opcije i alternative te odabrati najbolje i naposlijetku kreirati “action plan”. To je racionalni način koji pretpostavlja da smo racionalna bića. Problem s odlukama je trokut: thinking – seeing – doing. Svi razmišljamo prije donošenja odluka, kod nekih ljudi je veći utjecaj gledanja – vidite nekoga i kopirate model (npr. kod zaljubljivanja). To je normativni pristup. Postoji i deskriptivan pristup. Ljudi nisu racionalni čitavo vrijeme, već su vezani uz neku odluku i teško im je priznati grešku. Također, tu je i decision framing – način na koji predstavaljmo problem utječe na donošenje odluke. Npr. ako vam netko ponudi 20 eura i dvije opcije: da se kockakte i povećate dobit na 50 eura ili zadržite samo tih 20, svatko će otići doma s 20. Međutim, ako vam pokažem svih 50 eura i zatim vam oduzmem 30, siguno ćete se kockati. U ovaj proces su uključene emocije. Srce je mišić, emocije postoje u mozgu. Dio mozga koji ih kontrolira je kod nekih ljudi bolje razvijen i zato ti ljudi bolje kontroliraju emocije. Također, tu je i intuicija u kombinaciji s iskustvima i uzorcima iz prošlosti, koja nas potiče da reagiramo na određeni način. Da bi donijeli odluku trebalo bi slijediti proces donošenja odluka te uzeti u obzir sve ove bihevioralne faktore, zatim framing, kongnitivnu pristranost, itd. da bi mogli bolje i lakše donositi odluke. Ne kažem da su pritom žene ili muškarci bolji. Prednost žena je bolje razvijena bihevioranlna strana (intucija i slično), zbog čega će se žene i nakon 20 godina sjećati što se dogodilo.

Kako se nametnuti

Kako hrvatski menadžeri malih IT kompanija mogu konkurirati na tržištu gdje pritišću velike kompanije zemalja poput Kine i Japana koje imaju izrazito razvijeno tržite IT-a?
Hrvatska je dobro tržište za napraviti outsourcing. Rusi, Slovaci, Česi, Ukrajinci ovog trena nemaju nezaposlenih IT-ovaca. I tu značajnu ulogu treba odigrati hrvatska vlada. Velike tvrtke iz SAD-a, Kanade, Njemačke bez problema mogu napraviti outsourcing IT usluga u Hrvatsku! Ta praksa je krenula s Indijom i pokazala se vrlo uspješnom. Iznenađen sam da to nije više razvijeno u RH. Poljska, Slovačka, Češka su već davno predvidjele taj trend i tu sasvim novu nišu. Npr. prijatelj je vlasnik tvrtke u Egiptu koja razvija aplikacije za Nokiju i to za 20.000 eura po modelu. Ta tvrtka ima 50 zaposlenih inžinjera i ide im jako dobro. Ako mogu Egipćani, zašto nebi i Hrvati?

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom