Još od proljeća Hrvatski izvoznici (HIZ) čekaju sastanak u Banskim dvorima kako bi iznijeli svoje prijedloge za jačanje hrvatskoga izvoznoga gospodarstva, a uoči donošenja proračuna za 2011. godinu uputili su Vladi sedam zahtjeva, fokusirajući se na jačanje Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Ti prijedlozi ipak nisu inkorporirani u proračun, što, čini se, predsjednika HIZ-a Darinka Bagu, čelnog čovjeka Končar-elektroindustrije, i nije odveć iznenadilo.

Jeste li nezadovoljni proračunom za iduću godinu?
Proračun za 2011. godinu je zapravo ponovljeni ovogodišnji proračun. Hrvatski izvoznici su prije mjesec dana organizirali okrugli stol upravo radi promjena u proračunu za koje mislimo da bi bile u interesu Hrvatske. Smatramo da treba potencirati izvrsnost jer samo ona našem gospodarstvu može osigurati onaj rast koji je potreban da bismo mogli pratiti druge zemlje i možda biti i ispred njih. Nismo zadovoljni činjenicom da većina naših zahtjeva nije uvažena. No s druge strane svjesni smo da se proračun donosio za godinu u kojoj će se održavati parlamentarni izbori, a u tim uvjetima ni vlast ni opozicija u pravilu ne poduzimaju radikalne korake. To je tako u demokraciji. Međutim, mi ćemo svoje zahtjeve ponavljati, sve dok oni na kraju ne budu uvaženi.

Mnoge je iznenadila kritika koju su Hrvatski izvoznici uputili sustavu potpora domaćoj brodogradnji?
Brodogradnja je djelatnost koja rezultira gotovim, vrlo kvalitetnim proizvodom koji se dominantno izvozi. Međutim, treba reći da je posljednjih godina naša brodogradnja dobila oko 24 milijarde kuna za restrukturiranje, ali i još više za potpore te jamstva za kredite koje je na kraju platila država. Takav model više ne možemo izdržati. Hrvatske izvoznike muče i subvencije i poticaji poljoprivredi. Sve naše analize ukazuju da se tu pod krinkom pomoći našim seljacima, koju su oni “nota bene” i zaslužili, odvija teški kriminal iza kojeg stoje neke interesne skupine. Međutim, o rješavanju tog problema vrlo se malo govori.

Postoji li išta u proračunu što biste s aspekta izvoznika ipak ocijenili pozitivnim?
Ne mogu reći da je rebalans potpuno negativan jer ipak ne možemo zanemariti činjenicu da Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), koja je zapravo produžena ruka Vlade, vrlo intenzivno pomaže naše izvoznike. Zbog toga smo mi s postojećim radom HBOR-a zadovoljni.

Ipak ste tražili osjetno više sredstava za HBOR u idućoj godini?
Da. Tražili smo više sredstava jer vidimo da se druge zemlje tako ponašaju. Naime, HBOR je sukladno svom potencijalu i mogućnostima definirao paket koji je na raspolaganju izvoznicima. Kada ne bi bilo krize, taj bi paket bio sasvim zadovoljavajući, ali kriza koja se pojavila rezultirala je činjenicom da su mnoge zemlje poduzimale mjere koje su izlazile čak i iz uobičajenih direktiva Europske unije. Mi nismo u naših sedam zahtjeva išli u tom pravcu jer ne bi bilo realno da u pretpristupnom razdoblju kršimo direktive Unije, ali smo bili ponukani činjenicom da su mnoge zemlje, od Njemačke i Francuske preko Italije do Velike Britanije, izlazile s dodatnim mjerama pomoći svojim izvoznicima. Da i ne spominjem Sjedinjene Američke Države i zemlje izvan EU. Željeli smo da se zamah koji imamo ne zaustavi, da i dalje sačuvamo financijski i svaki drugi potencijal koji imamo.

Kako gledate na činjenicu da Vlada ne ide ni u revitaliziranje programa ‘Hrvatske izvozne ofenzive’, što i ne zahtijeva znatnija financijska sredstva?
Još se nadamo da će to ipak biti moguće provesti, upravo zato što ne predstavlja veći financijski izdatak. Prije dvije i pol godine prepoznali smo takve mjere kod nekih drugih zemalja i konstatirali da je, primjerice, Austrija takvim paketom mjera dodatno pojačala izvoz. Sada slične mjere poduzima SAD, čiji je predsjednik Barack Obama u travnju ove godine pokrenuo takav mehanizam i jasno postavio zadatke administraciji da u sljedećih pet godina treba udvostručiti izvoz. Fokusirali su se na određena tržišta i svjedoci smo da se to odvija vrlo intenzivno. Dovoljno govori podatak da je Ex-Im banka u devet mjeseci plasirala izvoznicima istu razinu sredstava koliko i u cijeloj prethodnoj godini, što znači da će se preko Ex-Im banke izvoz povećati za 25 posto u ovoj godini. Njemačka i neke druge zemlje poduzele su slične programe. Stoga se nadamo da će se u nas ili reaktivirati “Hrvatska izvozna ofenziva” ili stvoriti neki novi slični program koji će imati za cilj povećanje domaćeg izvoza.

Jedini pomak u potpori izvozu iz najavljenih aktivnosti države u sljedećoj godini može se očekivati u jačanju gospodarske diplomacije. Na što bi se trebalo koncentrirati u tom projektu?
Hrvatska je dosad u tom segmentu dosta lutala. Još 1992. godine se intenzivirala ideja o afirmaciji gospodarske diplomacije, ali je 2000. to zaustavljeno. Početkom 2004. ponovno je pokrenuta ideja gospodarske diplomacije, no bez jasne vizije. Primjerice, gospodarski savjetnici su postajale čak i osobe koje su, recimo, povjesničari umjetnosti bez iskustva u gospodarstvu. Jasno da takav pristup nije mogao donijeti željeni rezultat. Početkom ove godine pokrenuta je nova inicijativa na tom planu, u koju su osim ministarstava vanjskih poslova i gospodarstva uključeni HIZ, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca. Napravljena je analiza da bi se vidjelo kako to rade druge zemlje, a ustroj bi trebao biti postavljen u sljedećoj godini. No gospodarska diplomacija sama za sebe nema smisla, ona mora biti u funkciji zacrtane strategije i ukupnog plana. Izvoznici od Vlade očekuju takvu strategiju u sljedećoj godini.

Na koje bismo se zemlje pritom trebali fokusirati?
Prije svega treba izraditi strategiju prema zemljama u susjedstvu: Srbiji, BiH, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Albaniji, te nama ključnim zemljama iz EU, poput Austrije, Italije i Njemačke, s kojima imamo veliku robnu razmjenu. Istodobno trebamo pokušavati privući i strane investicije. No bojim se da imamo nekritički pristup prema stranim ulaganjima.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Na što konkretno pritom mislite?
Većina građana u Hrvatskoj je uvjerena da je svaka strana investicija dobrodošla, ali to je zapravo velika zabluda. Strani kapital koji je ušao, ali i koji će tek ući ne dolazi ovamo zbog altruizma njihovih vlasnika, već s određenim ciljem, prije svega da izravno zarade, ali vrlo često i da dugoročno kupe monopolni položaj u Hrvatskoj. Za nas strani kapital treba biti prioritetno interesantan ako osigurava nova radna mjesta i proizvode za izvoz. Uzmimo primjer obnovljivih energetskih izvora iz vjetra. Hrvatska snažno subvencionira i potiče gradnju vjetroelektrana koje su proizvedene u EU. Pa to ne rade ni najbogatije zemlje. U tom kontekstu moramo razraditi strategiju, znati što želimo i koje strane investicije ćemo poticati. Ali onda moramo na svim razinama učiniti doslovno sve da takva investicija bude operativna u što kraćem vremenu.

Koji su sektori na koje se jačom podrškom Hrvatska može fokusirati nakon što završi priča s restrukturiranjem brodogradnje?
Nadam se da će priča s hrvatskom brodogradnjom završiti njezinim restrukturiranjem i da će brodogradnja ostati što je i bila u prošlost – perjanica našeg izvoza, jasno bez subvencija. Gledamo li na čemu se sada bazira rast hrvatskog izvoza, to su poglavito farmaceutska industrija, proizvodi od kože i namještaj. Međutim, oni ne osiguravaju BDP veći od 10.000 eura. Hrvatsko gospodarstvo se mora više okrenuti visokim tehnologijama i znanju. Smatram da nam trebaju unikatni i nisko serijski visokotehnološki proizvodi u koje je uključeno to znanje, koje će nam onda osigurati BDP od 20.000 eura i viši.

Je li Končar-elektroindustrija jedna od tvrtki koja se sprema za privatizaciju sljedeće godine?
Koliko vidim iz proračuna, ne računa se na privatizacijske prihode niti imamo ikakvih saznanja o tome. Končar-elektroindustrija jest pretežito državna tvrtka s vrlo značajnim udjelom privatnoga kapitala. Do daljnjega djelujemo kao da se stanje u vlasničkim odnosima neće mijenjati, i to ne samo u planovima za ovu, nego i za sljedeću godinu. A očekujemo i trudit ćemo se da sljedeća godina bude obilježena rastom. Međutim, ako država odluči mijenjati vlasničku strukturu, to je su svakom slučaju njezino neotuđivo pravo.

Elektranu ćemo prodati

Što je s projektom Končarove vjetroelektrane, u kojoj je fazi?
Projekt vjetroelektrana “Pometeno brdo” svakako ide dalje. To je projekt koji će financirati Končar zajedno s HBOR-om, a možda i s nekom domaćom komercijalnom bankom. Nama je taj projekt važan i to ne zato što bismo ušli u proizvodnju energije, nego želimo steći referencije za taj proizvod kako bismo s njime išli na strana tržišta. Stoga bismo nakon određenog vremena i prodali vjetroelektranu.