Najveći je industrijski potencijal Hrvatske u farmaceutici, proizvodnji računalne i elektroničke opreme i optičkih proizvoda, metalnoj idnustriji, ICT-u, proizvodnji elektroničke opreme, proizvodnji strojeva i uređaja, a sličnu stratešku ulogu ima prehrambena industrija, kao i proizvodnja namještaja.

Ističe se to u "Industrijskoj strategiji RH 2014.- 2020.", koja je u srijedu predstavljena u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Okupljeni poduzetnici i ekonomisti pozdravili su dokument od 1300 stranica kojim je Ministarstvo gospodarstva pokušalo definirati industrijsku strategiju sljedećih šest godina. "Ovo je prvi ovakav dokument u povijesti s konkretnim brojkama i samo ga zato treba podržati", kazao je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, dodajući da će mu ipak trebati dodati nekoliko stvari. S tim se složio i Tomislav Radoš, šef tima koji je u ime Ministarstva radio strategiju, i  naglasio da je posrijedi tek prijedlog koji traži sugestije i izmjene.

U dokumentu je navedeno da hrvatska industrija ima nisku dodanu vrijednost, a ključni razlozi takvoj lošoj poziciji su niska razina opremljenosti rada kapitalom, niska razina udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju zaposlenih te izrazito niska razina ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga. Hrvatska je donedavno imala snažnu industriju, a kao to izgleda kad se uništi industrija s dodanom vrijednošću, pokušao je objasniti Željko Goja, predsjednik Uprave zadarske tvrtke HSTEC koja se bavi razvojem, projektiranjem i proizvodnjom precizne visokobrzinske tehnike, koju uglavnom izvozi najvećim svjetskim proizvođačima automobila.

"Mi smo u Zadru imali sreće jer su tamo postojali Bagat i SAS, pa smo vratili znanje i ljude koji su preostali nakon njihove propasti. Hrvatska je imala brojne velike subjekte, poput Prvomajske, ali smo dopustili to izgubiti. Moramo ponovno vratiti takvo znanje i proizvodnju", kazao je Goja. Strategija se bazira na industrijskom rastu od 2,85 posto godišnje, što je oko 85.000 novozaposlenih, a okupljeni ekonomisti tu su stopu komentirali kao preambiciozno postavljeni cilj. Kritike na Strategiju moći će dati ekonomisti u 19 gradova, u kojima će je Ministarstvo predstaviti u sljedećih 20-ak dana.  

Očekivanja

Ulaganja? Isto kao lani

Većina poduzetnika očekuje da će uvjeti za investiranje i poslovanje u 2014. ostati isti kao lani, pokazuje anketa Privrednog vjesnika među predstavnicima 423 poduzeća. Oko 64 posto njih očekuje da će prevladati učinke krize. Trećina ih najavljuje kako će je pokušati prevladati.

Priznanje

Novotny analitičar godine

Damir Novotny dobitnik je nagrade Privrednog vjesnika Gorazd Nikić za ekonomskog analitičara 2013. godine."Moramo gledati naprijed. Naučili smo da monetarna strana ne može napraviti mnogo bez fiskusa. Nešto mora napraviti i fiskalna strana", kazao je Novotny.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost