Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je u srijedu da će novi Zakon o obnovi ubrzati obnovu potresom pogođenih područja te upozorio kako još nisu svi građani podnijeli zahtjev za obnovu svojih kuća.

“Vjerujem da će zakon ubrzati obnovu”, rekao je Bačić tijekom rasprave  o novom Zakonu o obnovi. Osvrćući se na rješavanje građana za obnovom, upozorio je i da još uvijek nisu svi građani podnijeli zahtjev za obnovu svojih kuća.

Time je odgovorio HDZ-ovu Radi Šimičeviću kojeg je zanimalo može li novi zakon dati novu nadu ljudima na Banovini i to područje učiniti mjesto poželjnim za život.

Bačić je istaknuo da će se sve zahtjeve koji su podneseni riješiti u najkraćem mogućem roku, nakon čega slijedi izlazak na teren, obilazak tih kuća, nalaz, projektiranje te onda radovi na obnovi.

“Mi smo s ovim načinom to maksimalno skratili i ubrzali. Nadam se da ćemo provedbom zakona sada puno, puno prije doći do mogućnosti početka radova. To je najvažnije i to je jedina poruka koju ovaj zakon može poslati iz Hrvatskog sabora”, rekao je Bačić.

Dok je oporba upozoravala na, kako su rekli, sramotne rezultate obnove, promjenu ministara i zakona a ništa se nije napravilo, vladajući su isticali da će prijedlog zakona o obnovi omogućiti njezino ubrzanje na potresom pogođenim područjima.

Poboljšat će se model samoobnove

Bačić je, odgovarajući na upit HDZ-ove Grozdane Perić, rekao kako će se novim zakonom poboljšati model samoobnove, pojasnio da će se novim modelom unaprijed svakom sugrađaninu kojemu slijedi konstrukcijska obnova ili izgradnja zamjenske kuće u startu isplatiti cjelokupni iznos za izradu projekta, za obnovu konstrukcijsku ili za izgradnju njegove zamjenske kuće.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tako će mu se sredstva u cijelosti uplatiti na njegov poseban račun u  njegovoj poslovnoj banci. No, uvjet je da će svaka isplata podrazumijevati potpis nadzornog inženjera i prolaziti kroz trijažu ministarstva jer se radi o javnom novcu i nužna je tu kontrola kako ne bi došlo do nenamjenskog korištenja.

“Svaki naš sugrađanin koji ide u samoobnovu za potrebe vlastitog angažmana na uređenju svoje kuće, bilo konstrukcijske obnove, bilo zamjenske dobit će 3300 eura”,  rekao je Bačić.

Na upit SDP-ove Martine Vlašić Iljkić o plaćanju pričuve i kredita za zgrade u kojima vlasnici ne žive, rekao je da je zakonom predviđeno da će se to plaćanje ukinuti. Osim u slučaju kada je ta pričuva izvor povrata kredita prema banci. “Tu mi ne možemo intervenirati u taj ugovor”, kazao je.

Nikolu Grmoju (Most) zanimalo je što misli o njegovu prijedlogu da se ljudima koji žive u kontejnerima mjesečno, dok država ne napravi obnovu, daje 200 eura, a taj je amandman odbijen u rebalansu proračuna. Smatra kako bi time država pokazala da je pogriješila za situaciju u kojoj se nalaze.

Bačić je odgovorio da je krajem godine osigurano 2000 kuna po svakom sugrađaninu koji živi u kontejnerima. Također, isplaćeno je 7500 naknada podsjetivši kako u kontejnerima živi 6258 ljudi. Najavio je i da će se sutra na Vladi još osigurati 1493 naknade. “To je 9000 naših sugrađana koji su dobili po 2000 kn. Sve što se napravi tim ljudima je malo iako im se plaća i struja i sve moguće režije”, kazao je.

Bošku Ban Vlahek (SDP) zanimalo je kako će do kraja lipnja iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti EU, a Bačić je odgovorio da im su za iskoristivost 1,03 milijardi eura brojni krajnji korisnici ugovorili 1300 projekata ukupne vrijednosti 2,7 milijardi eura. Pri tome je velika većina projekata u realizaciji.

Na upit Marine Opačak Bilić (Socijaldemokrati) koliko će obnova skuplje koštati jer su cijene građevinskog materijala više od 50 posto skuplje nego prije dvije godine, ministar graditeljstva je odgovorio da ne može reći koliko će koštati cjelokupna obnova jer za dio objekata koje treba obnoviti nemaju ni podnesen zahtjev.

No, za 1300 objekata, za koje imaju podatke, ukupan iznos je 2,7 milijardi eura. “To su javne zgrade i najskuplji projekti uopće koje ćemo kroz obnovu obnoviti i očuvati”, poručio je.