Mol grupa objavila je ovih dana kako je Okružni sud Sjedinjenih Američkih Država za okrug Columbia donio konačnu odluku i rješenje kojim se provodi ICSID-ova Molova odluka protiv Republike Hrvatske u korist Mol grupe.

O ovoj je informaciji Mol prošloga tjedna kratko izvijestio svoje dioničare.

Odbačeni hrvatski argumenti

“Odlukom je Molu dodijeljeno približno 183 milijuna USD uz kamate, troškove i izdatke zbog hrvatskog kršenja Ugovora o energetskoj povelji u vezi s Molovim ulaganjem u Inu. MOL je podnio tužbu u Sjedinjenim Državama za provedbu u siječnju 2023. Hrvatska je iznijela nekoliko obrana, uglavnom na temelju suverenog imuniteta. Sud je to odbacio i odobrio sažetak presude za Mol u memorandumu mišljenja od 5. ožujka 2026. Presudom suda od 28. travnja odluka je pretvorena u presudu saveznog suda Sjedinjenih Država u iznosu od približno 286 milijuna USD, uključujući kamate obračunane prije presude”, navodi se u kratkoj obavijesti mađarske kompanije.

Teoretski, ako bi Hrvatska imala novac koji se može zaplijeniti u SAD-u, američka banka koja drži taj iznos dužna ga je izdvojiti i, nakon što ispuni potrebne formalnosti, prebaciti zaplijenjeni novac Molu.

Podsjetimo, sudac Amir H. Ali i prošle je godine odbio prigovore Hrvatske na odluku Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova ICSID iz 2022., a neke nove argumente nije prihvatio ni u svojem mišljenju od ožujka.

Na prošlotjednu informaciju su se referirali vodeći hrvatski dužnosnici.

“Država koristi sve raspoložive pravne mogućnosti, ali paralelno vodi razgovore o mirnom rješenju spora. Koristimo sve pravne mogućnosti koje su nam na raspolaganju jer postoje još neke. Međutim, moram reći da u posljednje vrijeme imamo vrlo konstruktivne razgovore s Molom u vezi s rješavanjem ovoga otvorenog pitanja”, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Istaknuo je kako postoji realna mogućnost da se spor riješi nagodbom prije nego što se iscrpe svi pravni mehanizmi.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Nadam se da ćemo i prije iskorištenja svih pravnih mogućnosti naći zajednički jezik s Molom i to riješiti na miran način, određenom nagodbom. Kako stvari sada stoje i kako razgovori idu, vjerujem u to”, dodao je.

Oglasio se i premijer Andrej Plenković, koji je na marginama skupa Inicijative triju mora u Dubrovniku rekao da je vlada “nažalost naslijedila taj spor” te da je logično da će država iscrpiti sve dostupne pravne lijekove kako bi se ta odluka, na koju se može žaliti, osporila. Premijer je međutim naglasio da to pitanje “želi staviti u sasvim drugi kontekst”, odnosno “veliku političku promjenu” koja se dogodila u Budimpešti.

Premijer je rekao i kako je odluka o privatizaciji Ine na taj način bila “najveća strateška pogreška”.

Sredstva u proračunu

Valja naglasiti i da je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić nedavno u Sisku izjavio da će sredstva za obeštećenje Molu biti osigurana u proračunu.

“U postupku arbitraže utvrđeno je da je Hrvatska dužna obeštetiti Mol i sredstva u proračunu će za to biti osigurana. Jasno je da ćemo kroz rebalans proračuna ta sredstva osigurati kako bi se isplata provela nakon što se u potpunosti završi taj postupak i razgovori s Molom, koji će teći paralelno s isplatom tog iznosa”, rekao je Bačić.

Glavni ugovor o plinskom poslovanju hrvatska Vlada i MOL sklopili su 2009. godine. Hrvatska je trebala preuzeti skladištenje plina, trgovinu plinom iz Ine i otkupljivati domaću proizvodnju plina po tržišnim cijenama kroz određeno razdoblje. Mol tvrdi da Hrvatska nije u potpunosti preuzela trgovinu plinom iz Ine te je pokrenuo arbitražu 2013. godine. Hrvatska je tu arbitražu izgubila 2022.