Osim što  je to moralni i ekonomski problem, bacanje hrane jedan je od glavnih uzroka klimatskih promjena – i to onaj o kojem se nedovoljno govori.

Ljudski stvorene emisije stakleničkih plinova danas su glavni pokretač klimatskih promjena koje sve većom snagom ugrožavaju planet Zemlju i njezine stanovnike.

Svaka faza u životnom ciklusu hrane koristi neobnovljive resurse i stvara stakleničke plinove – koji nastaju i truljenjem odbačene hrane na odlagalištima. Ovdje je pak najopasniji metan – snažan staklenički plin 25 puta jači u zagrijavanju atmosfere od ugljičnog dioksida.

Bacanje hrane odgovorno je za približno 8 do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova – jednako emisijama pomorskog i zračnog prometa zajedno odnosno emisijama cestovnog prometa!

Za proizvodnju hrane koju bacamo, troši se gotovo 1,4 milijarde hektara obradivog zemljišta. To znači da se resursi poput vode, energije, gnojiva, biljnog materijala i radne snage bespotrebno troše na proizvodnju hrane koja nikada neće biti konzumirana.

No, šteta ovdje ne staje. Zbog povećane potražnje za hranom, šume se nemilosrdno sijeku kako bi se stvorila nova poljoprivredna zemljišta.

I zato ne bacaj hranu. Planiranje obroka, promišljena kupovina te priprema optimalne količine hrane ključni su koraci prema smanjenju bacanja hrane.

Više saznaj na HranaSeNeBaca.hr.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života