EN DE

Bacanje hrane je globalni problem, a u Europi se štete mjere u milijardama eura

Autor: Poslovni.hr/Hina
26. ožujak 2026. u 11:17
Podijeli članak —
Hrana. Photo: Luka Antunac/PIXSELL

U završnoj su fazi najnovija istraživanja koja ukazuju da se još uvijek velika količina hrane baca.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva tijekom ove godine nastavit će s aktivnostima vezanim uz smanjenje otpada od hrane, među ostalim i osnivanjem novih banaka hrane, najavio je u četvrtak državni tajnik Zdravko Tušek, apeliravši na sve da budu odgovorni i razmišljaju kako postupati s hranom, posebice u ovom predblagdanskom uskršnjem razdoblju.

Bacanje hrane je globalni problem i izazov s ekološkog, ekonomskog i društvenog aspekta, a podaci govore da se štete mjere u milijardama eura na razini Europe, naveo je Tušek na konferenciji za novinare.

Dodao je i da je u Hrvatskoj provedeno nekoliko ciklusa istraživanja vezanih uz bacanje hrane. Podaci iz 2020., u doba Covid krize, pokazali su da se bacalo nešto više od 280 tisuća tona, a 2023. godine su napravljena dva istraživanja koja su pokazala da se više od 200 tisuća tona hrane baca samo u poslovnim subjektima. U završnoj su pak fazi najnovija istraživanja koja ukazuju da se još uvijek velika količina hrane baca.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, zaduženo za prikupljanje tih podataka, nadograđuje i usavršava metodologiju kako bi imali što točnije i kvalitetnije podatke, rekao je Tušek. Zadaća Ministarstva poljoprivrede, kako je kazao, provođenje je aktivnosti na smanjenju otpada od hrane. Aktualni ciljevi su do 2030. smanjiti otpad od hrane za 30 posto na razini potrošača, maloprodaje i ugostiteljstva te 10 posto smanjiti otpad od hrane u proizvodnji i preradi, naveo je.

“Kako bi se to ostvarilo važno je raditi na jačanju kapaciteta, prije svega posrednika u doniranju hrane, ojačati banke hrane i u tome smo vrlo uspješni”, ocijenio je Tušek, navevši da se uspostavilo devet banaka hrane koje su financirane iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te su dodatno ojačani kapaciteti posrednika u doniranju hrane (razne udruge, Crveni križ, socijalne udruge itd.).

U idućem razdoblju, kako je rekao, planira se još nekoliko novih banaka hrane, tri ili četiri tijekom ove godine, a pokrenut je i postupak potpisivanja dobrovoljnih sporazuma o smanjenju otpada od hrane, kojima su se priključile prehrambene industrije i razne institucije, koje kroz svoje procedure i način organizacije poslovanja nastoje smanjiti otpad od hrane. Prvi rezultati na razini prošle godine pokazuju da se razina hrane koja se baci smanjila za devet posto na razini tih potpisnika, rekao je.

Ministarstvo će tijekom ove godine kroz informativne kampanje pokušati podizati svijest svih dionika u procesu (proizvođača, prerađivača, potrošača) o važnosti smanjenja otpada od hrane, a od ove godine uvodi se i mogućnost uključivanja srednjih i osnovnih škola u smislu nominiranja projekata koji će doprinositi smanjenju otpada od hrane. Ti će projekti biti predstavljeni na godišnjoj konferenciji o smanjenju otpada od hrane koja će se održati 29. rujna, najavio je.

Zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskoga Crvenog križa Marina Pinjagić Telak istaknula je važnost suradnje svih dionika u procesu smanjivanja otpada od hrane. Bankama hrane, kako je rekla, pokriveno je devet županija na kontinentu te je izrazila nadu da će ove godine biti osnovane banke hrane u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj.

Prema podacima iz UN-ovog Food Waste Index Reporta 2024, količina hrane koja završi u otpadu značajno varira među europskim državama. Najviše hrane po stanovniku bace Portugalci – čak 124 kilograma godišnje po članu kućanstva. Slijede Švicarci sa 119 kg i Talijani sa 107 kg. Visoke brojke bilježe i Srbija (108 kg), Grčka (87 kg) i Makedonija (86). Najmanje hrane bacaju Bugari, Rusi i Slovenci. Photo: Marko Picek/PIXSELL

Autor: Poslovni.hr/Hina
26. ožujak 2026. u 11:17
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close