Kraj travnja idealno je vrijeme za proljetno čišćenje pa sve one majice koje vam se ne sviđaju i staru odjeću iz ormara lagano premjestite u kutije i s njima u kontejner. Za vas je to možda samo smeće, ali zapravo se može pretvoriti u gorivo budućnosti. Nije svaki otpad otpad stoga je bitno kako se njime gospodari i baš zato Poslovni dnevnik organizirao je konferenciju “Waste Management”.
Kružno gospodarstvo nije usputna tema, nego čvrsto usmjerenje koje ne smije ostati slovo na papiru pa je glavnu riječ dobila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. Ona je za početak podijelila nekoliko statističkih podataka u kojima se ističe da je od izvješća o komunalnom otpadu iz 2023. stopa odvajanja otpada u Hrvatskoj porasla za jedan posto, baš kao i stopa recikliranja.
Sjever bolji od juga
“Kada govorimo o ukupnom komunalnom otpadu, odvajamo 49 posto, a stopa recikliranja je 37 posto. Moje je mišljenje da će se taj rast uz daljnja ulaganja i dalje odvijati. Želimo li to pak ubrzati, da dostignemo ciljeve do 2035., potrebne su nam inovacije i tehnološki napredak.”
Seciramo li Hrvatsku, najbolje stope bilježi Međimurska županija, a kada govorimo o velikim gradovima najveći iskorak ima Osijek koji je na 57 posto odvojeno prikupljenog otpada, dok je Zagreb na 44 posto. Ministrica je pohvalila i Split kojemu je u godinu dana stopa odvajanja s 25 porasla na 28 posto.
“Zašto je Osijek najbolji? Statistika kaže da se tamo događaju kontinuirani pomaci u posljednjih pet godina. Radi se na edukaciji, svijesti građana, a postoje službenici koji su stručni i dobro obučeni za svoj posao, tu je i politička volja, odnosno angažman za dodatni iskorak.”
Ipak, nije sve tako sjajno jer Hrvatska se u nekim dijelovima suočava s ilegalnim pa i opasnim otpadom. Među žarištima se pokazao i Pelješac, zatim Gospić, Obrovac…
“Investicije su dugoročno nužne za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Neki projekti za gospodarenje otpadom, trebali bi biti u funkciji do kraja 2028. godine.”
Kada govorimo o ilegalnom otpadu, važno je reći da postoje kontrolni sustavi u kojima je “najvažniji državni inspektorat, ali svi imaju svoju ulogu – od komunalnih jedinica, do prijava građana”, kaže ministrica pa dodaje da i sama dnevno primi po nekoliko prijava.
“U svrhu bolje prevencije i nadzora pokrenuli smo prošle godine dopune i izmjene Zakona gospodarenja otpadom, za 50 posto smo povećali sredstva za ilegalna odlagališta koja nisu tako financijski zahtjevna, a provodimo i založno pravo.”
Građani s pravom brinu
Kada je riječ o opasnom otpadu, postavlja se pitanje ima li u njemu otrovnih supstanci i jesu li građani s pravom zabrinuti.
“Spominju se tu Gospić i Poznanovec i u oba slučaja ima tamo medicinskog otpada pa samo na temelju te činjenice imate razloga reći da ima tu i opasnog otpada. Obavili smo niz sastanaka, javne konzultacije, a trebat će i dodatne analize.”
Velik interes javnosti za ove projekte potvrđuje koliko je tema gospodarenja otpadom važna i osjetljiva. No, važne su i inovacije, a na tom polju ističe se kompanija DOK-ING koja ističe važnost tehnologije prerade otpada u vodik kao alternativu spalionicama.
“To je sjajan primjer i tvrtka kojom se Hrvatska može ponositi. Ministarstvo planira dodatno financirati takve pilot-projekte ako se pokažu uspješnima. U novom ETS planu predviđeno je 650 milijuna eura za razdoblje od pet godina, s posebnim naglaskom na tešku industriju i energetsku oporabu otpada”, kaže Vučković pa se osvrće na to kakao uopće napredujemo u novim tehnologijama za recikliranje i gospodarenje?
“Ničega nema bez poduzetničkog sektora i širenja konkurencije. Moramo raditi na smanjenu postupaka i formirati natječaje koji podupiru stvaranje konkurencije. Poduzetnicima je teško, ali rekla bih da se stvari odvijaju dobro. U posljednjih godinu i pol dana objavljen je niz natječaja, a ugovoreno je preko 300 milijuna eura za projekte vrijedne gotovo pola milijarde. U narednih godinu dana planiramo objaviti natječaje za podršku kružnom gospodarstvu vrijedne minimalno 80 milijuna eura za poduzetnike”, zaključila je ministrica i za kraj se osvrnula na ciljeve za 2026. godinu.
“Centar Babina Gora je u testnoj fazi, cilj je taj peti centar pustiti u pogon. Osim toga, želimo učiniti iskorak u stopi odvajanja za dva, tri posto. Kada govorimo o komunalnom gospodarstvu, cilj je ugovoriti projekte za vodovodnu mrežu i sustave pročišćavanja. Govorimo li o zelenoj tranziciji, trebamo ubrzati trošenje sredstava iz modernizacijskog fonda i napraviti iskorak u elektrifikaciji prometa, a to je veliki izazov za Hrvatsku.”
Sve počinje od nas
Kako dostići sve ciljeve u ovom području pa i onaj od 65 posto recikliranja, razgovaralo se u panel raspravi.
Davor Vić, voditelj podružnice Čistoće kaže da smo sada na oko 50 posto, ali i da postoji uzlazni trend na razini države. Prostor za napredak vidi u polju miješanog komunalnog otpada, ali i bio otpada jer najveća količina dolazi iz kućanstava.
“Kada govorim o odvajanju, imamo piramidu od pet stupnjeva – sprečavanje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje, energetska uporaba i zbrinjavanje, a dojam je da smo uslijed edukacija – da je nužno odvajane – zaboravili na prve dvije stavke. To se vidi po naglom porastu ambalažnog otpada, papirne i kartonske ambalaže, a nažalost bacamo i dalje previše hrane”, pojašnjava pa dodaje da je nužno da se zapitamo moramo li zaista proizvoditi toliko otpada.
Robert Sedlar, voditelj prodaje u tvrtki Interzero dodaje kako je bacanje hrane na razini od oko 40 posto ukupnog otpada kojeg stvaramo, ali i kako za razne vrste otpada postoje tehnologije za zbrinjavanje, no “sve počinje od nas, mi proizvodimo smeće”, uz to dodaje kako sve i ne spada u smeće, već ima svoju vrijednost.
Zbog te činjenice direktor u Consultareu Marko List tvrdi da moramo “skupiti što više bio otpada i iskoristiti ga.” Pojasnio je i gdje leži problem kada je bio otpad u pitanju jer nije to više problem svijesti, nego dizajna ustava.
“Nedostaje nam infrastrukture, a moramo i puno ulagati u edukaciju. One jedinice lokalne samouprave koje to rade, imaju rezultate. Edukacija mora biti konstanta i zanimljiva”, kaže pa dodaje da Hrvatska još nema pravilnik o gnojidbenim proizvodima, ali trebao bi brzo izaći. Istaknuo je i neke pozitivne stavke kao što je činjenica da imamo pet kompostana koje imaju europski certifikat, a pravilnik bi u tome svemu trebao dodatno pomoći.
Panel je moderirao Saša Ćeramilac pa je sugovornike pitao kako teški otpad može postati nova industrijska vrijednost. Odgovor je dao Igor Podravac, direktor poslovnog razvoja u Premifabu, tvrtke koja reciklira teški otpad koji se potom vraća u upotrebu.
“Recikliramo otpad koji je opasan po okoliš, ali i zdravlje pa mora usredotočenost biti na reciklažu i kvalitetu. Koristimo najsuvremenije i najkompleksnije tehnologije, bavimo se frikcijskim, vakuumskim destilacijama, dehidracijama i slično da poboljšamo kvalitetu otpada koji je tako ušao u pogon, a mora izaći kao proizvod koji ima porijeklo kvalitete, strogo kontrolirane parametre jer direktno ulazi u procese industrije ambalaže. To ništa ne bi postojalo bez ozbiljne tehnologije gospodarenja otpadom.”
Činjenica je da je kružna ekonomija biznis model, a ne samo priča, pitanje je stoga kako se na to gleda u Hrvatskoj.
Učinkovitija budućnost
“Ako govorimo o opasnom otpadu gotovo sve se izvozi van i plaćaju se velike cijene, što znači da iznosimo novac iz države jer plaćamo uslugu zbrinjavanja. Ako nemate zatvoren krug gospodarenja otpadom, nailazite na probleme, zapunjena skladišta… firme izvan Hrvatske naplaćuju velike cijene usluga, a otpad se može reciklirati kod nas, s našim znanjem i tehnologijom.”
Istaknuo je i kako nacionalna strategija za gospodarenje otpadom podrazumijeva 11 centara, a pet je napravljeno i oni “proizvode gorivo iz otpada, a to je energija i ako se ne oporabi u Hrvatskoj, oporabit će se u Austriji, Njemačkoj. Mi izvozimo 25 posto materijala van, za to se plaćaju milijuni, a taj materijal i energija mogu ostati u državi”, zaključio je uz opasku da puno toga možemo riješiti sami.
Već je spomenuto da tehnologiju za neke segmente imamo, a koliko je ona u suradnji s umjetnom inteligencijom uistinu važna pojasnio je Vić koji kaže da i dalje u većini sortirnica postoje ljudi koji doslovno rukama izvlače određene komponente za koje stroj nije odradio svoje.
“Vjerujem da smo sada došli do toga da to u budućnosti neće biti nužno, nego će se učinkovitije raditi.”
Učinkovitije, pametnije, svjesnije i bolje riječi su koje mnogi nose s ove konferencije jer kao ljudi nosimo veliku odgovornosti da zemlju ostavimo budućim generacijama i to u što boljem stanju.
Možda je tu odgovornost najbolje opisao glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić kada je rekao da si mnogo zemalja svijeta može tepati da su lijepe, ali samo je jedna Lijepa naša pa svi u njoj moramo o tome razmišljati što kroz politike, što kroz institucije, ali i osobne i poslovne odluke koje vode prema održivijoj budućnosti.
Stoga sljedeći put kada ćete čistiti stol nakon ručka ili osvježavati ormar, uzmite vremena i odvojite otpad kako treba jer svaki taj segment na kraju će pronaći svoj put do nove upotrebe. Osim toga, i prije nego što nešto bacite promislite morate li baciti ili možete to koristiti ponovno. Niste time napravili uslugu sebi, ali jeste zemlji i nekom boljem sutra za sve nas.
