Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Autori projekta azitromicin spremni na nagodbu s Plivom

Autor: Marija Crnjak
04. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

U Plivi tvrde da su isplaćeni na vrijeme, te da su sudjelovali u pripremnim radovima pa nemaju pravo na autorsku naknadu

Kad bi pristala na nagodbu s bivšim zaposlenicima koji su dobili presudu vezanu uz autorstvo nad azitromicinom, Pliva bi mogla uštedjeti većinu iznosa koji se navodi u presudi Trgovačkog suda, odnosno umjesto 82 milijuna kuna svojim tužiteljima isplatiti 18,2 milijuna. Pliva, međutim, tvrdi da ima osnove za žalbu tako da bi se konačan ishod slučaja mogao znati tek nakon okončanja žalbenog postupka. Koautori sumameda Miljenko Čorić, Berislav Prester, Jelena Fabijanić i Dalmiro Gregurić tužbu su podnijeli prije šest godina zbog neisplaćene autorske nagrade koja je propisana zakonom i pravilnikom kompanije o inventivnoj djelatnosti. Prema prvostupanjskoj presudi zagrebačkog Trgovačkog suda, četiri bivša Plivina tehnologa mogli bi međusobno podijeliti 39 milijuna naknade uvećano za 43 milijuna kuna kamata za izum pod nazivom “Postupak za dobivanje azitromicin dihidrata iz azitromicin monohidrata”, koji je zaštićen hrvatskim patentom broj P921491 B1. Azitromicin se u Hrvatskoj prodaje pod zaštićenim imenom sumamed, u Americi kao zitromax, a dostupan je kao azitromicin monohidrat i kao azitromicin dihidrat. Razlika između jedne i druge supstancije je u kemijskoj strukturi, s tim da je azitromicin dihidrat nova molekula stvorena iz izvorne molekule azitromicina, koja je pokazala svojstva superiornija onima originalne molekule. Prema sporazumu između koautorima patenta, Ćorić i Prester dobivaju po 30 posto autorske nagrade, Fabjanić 16 posto, a Gregorić 12 posto. Dosuđena svota izračunata je kao jedan posto od Plivine zarade na sumamedu od pravovaljanosti patenta do 2002. godine. Budući da je riječ o prvostupanjskoj presudi, Pliva ima pravo na žalbu, a u kompaniji tvrde da za to imaju jake osnove. U Plivi naime tvrde da su svi glavni autori “projekta azitromicin” isplaćeni na vrijeme, a da je spomenuta grupa sudjelovala u pripremnim radovima i na pripremi procedura koje poslije nisu bile upotrijebljene u finalnoj fazi izrade proizvoda te da im zbog toga ne može pripadati pravo na autorsku naknadu. Četvorku koja je dobila presudu zastupa odvjetnik Vladimir Marić koji ističe da su njegovi klijenti spremni i na nagodbu, a njihov je prijedlog 2,5 milijuna eura neto. Prema sporazumu tužitelja, od autorske nagrade 12 posto će pripasti još jednom članu ekipe, Kolji Ivaniševiću, koji je na tužbu odlučio izaći samostalno 2002. godine. Ivanišević je prije dvije godine otpušten s obrazloženjem da kompanija više nije u mogućnosti svojem zaposleniku osigurati obavljanje poslova na kojima je do sada radio, a javnosti je poznat jer je 2005. godine medijima uputio otvoreno pismo predsjedniku Uprave Plive Željku Čoviću. U pismu Ivanišević upozorava javnost na pogreške u poslovanju koje je činilo Plivino rukovodstvo koje su izazvale otpuštanje 200 zaposlenih, odnosno pedesetak znanstvenika istraživača, a Čovića optužuje kao glavnog krivca Plivina pada te prodaje Istraživačkog instituta strancima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kad bi pristala na nagodbu s bivšim zaposlenicima koji su dobili presudu vezanu uz autorstvo nad azitromicinom, Pliva bi mogla uštedjeti većinu iznosa koji se navodi u presudi Trgovačkog suda, odnosno umjesto 82 milijuna kuna svojim tužiteljima isplatiti 18,2 milijuna. Pliva, međutim, tvrdi da ima osnove za žalbu tako da bi se konačan ishod slučaja mogao znati tek nakon okončanja žalbenog postupka. Koautori sumameda Miljenko Čorić, Berislav Prester, Jelena Fabijanić i Dalmiro Gregurić tužbu su podnijeli prije šest godina zbog neisplaćene autorske nagrade koja je propisana zakonom i pravilnikom kompanije o inventivnoj djelatnosti. Prema prvostupanjskoj presudi zagrebačkog Trgovačkog suda, četiri bivša Plivina tehnologa mogli bi međusobno podijeliti 39 milijuna naknade uvećano za 43 milijuna kuna kamata za izum pod nazivom “Postupak za dobivanje azitromicin dihidrata iz azitromicin monohidrata”, koji je zaštićen hrvatskim patentom broj P921491 B1. Azitromicin se u Hrvatskoj prodaje pod zaštićenim imenom sumamed, u Americi kao zitromax, a dostupan je kao azitromicin monohidrat i kao azitromicin dihidrat. Razlika između jedne i druge supstancije je u kemijskoj strukturi, s tim da je azitromicin dihidrat nova molekula stvorena iz izvorne molekule azitromicina, koja je pokazala svojstva superiornija onima originalne molekule. Prema sporazumu između koautorima patenta, Ćorić i Prester dobivaju po 30 posto autorske nagrade, Fabjanić 16 posto, a Gregorić 12 posto. Dosuđena svota izračunata je kao jedan posto od Plivine zarade na sumamedu od pravovaljanosti patenta do 2002. godine. Budući da je riječ o prvostupanjskoj presudi, Pliva ima pravo na žalbu, a u kompaniji tvrde da za to imaju jake osnove. U Plivi naime tvrde da su svi glavni autori “projekta azitromicin” isplaćeni na vrijeme, a da je spomenuta grupa sudjelovala u pripremnim radovima i na pripremi procedura koje poslije nisu bile upotrijebljene u finalnoj fazi izrade proizvoda te da im zbog toga ne može pripadati pravo na autorsku naknadu. Četvorku koja je dobila presudu zastupa odvjetnik Vladimir Marić koji ističe da su njegovi klijenti spremni i na nagodbu, a njihov je prijedlog 2,5 milijuna eura neto. Prema sporazumu tužitelja, od autorske nagrade 12 posto će pripasti još jednom članu ekipe, Kolji Ivaniševiću, koji je na tužbu odlučio izaći samostalno 2002. godine. Ivanišević je prije dvije godine otpušten s obrazloženjem da kompanija više nije u mogućnosti svojem zaposleniku osigurati obavljanje poslova na kojima je do sada radio, a javnosti je poznat jer je 2005. godine medijima uputio otvoreno pismo predsjedniku Uprave Plive Željku Čoviću. U pismu Ivanišević upozorava javnost na pogreške u poslovanju koje je činilo Plivino rukovodstvo koje su izazvale otpuštanje 200 zaposlenih, odnosno pedesetak znanstvenika istraživača, a Čovića optužuje kao glavnog krivca Plivina pada te prodaje Istraživačkog instituta strancima.

Autor: Marija Crnjak
04. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close