Krapinsko-zagorska županija je prepoznata kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina. Posljednjih15-ak godina povećana je kvaliteta sortimenta i vina, etablirali su se pojedini proizvođači, puno se ulaže u marketing i promociju, edukaciju i obrazovanje. Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo, još predstoji mnogo za učiniti, pogotovo u iskorištavanju nacionalnih i europskih bespovratnih sredstava, provedbi postojećih i novih projekata, brendiranju, poticanju ruralnog turizma, povećanju vinogradarskih površina, tehnološke opremljenosti te promociji i sadnji autohtonih sorata.
Pozitivnu priču o zagorskim vinima priča obitelj Bratković koja je pokrenula proizvodnju vina na padinama ispod kapele sv. Vida, na području općine Sveti Križ Začretje. Riječ je o projektu koji je rezultat dugogodišnje suradnje s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskom gospodarskom komorom i Krapinsko-zagorskom županijom, ali i vlastite želje da se od zaborava spasi dio lokalne gastronomske i vinske baštine. Ono što je nekoć bilo prepušteno vremenu, danas ima priliku postati novi ponos regije.
“Ovaj projekt nosi u sebi dušu Zagorja. Temeljen je na očuvanju vinogradarske tradicije, s vizijom dugoročnog razvoja. Prvi trsovi starohrvatske beline doslovno su pronađeni u jednom dvorištu, i to dvorištu Ljudevita Gaja! Danas ta sorta nosi našu etiketu”, ističe Darko Bratković, direktor Trgocentra i čovjek koji je, s obitelji i suradnicima, pokrenuo ovaj projekt. Projekt je započeo 2013. godine sustavnim znanstvenim istraživanjem, selekcijom i očuvanjem rijetkih i lokalno značajnih sorata. S vremenom je stvoren matični nasad, a cijeli je proces dokumentiran u stručnoj publikaciji “Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja”.
“Proizvodnja vina za nas je bila logičan korak nakon ulaganja u sadni materijal. Moram spomenuti svog oca, Dragutina Bratkovića, koji je zapravo pravi začetnik ideje o revitalizaciji autohtonih zagorskih sorata ispred Trgocentra, jednog od partnera u projektu revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Bez njegove vizije danas ne bismo imali ovo što imamo. U našim vinogradima rastu belina starohrvatska, belina svetokriška, dišeća ranina, volovina crvena i modra kosovina, sorte koje smo istraživali, štitili i sadili u suradnji sa znanstvenicima. Vina su već osvojila i niz nagrada, što nam potvrđuje da smo na dobrom putu”, dodaje Bratković.
Zahvaljujući tom trudu, danas ih imamo priliku kušati i uživati u okusima, nekima koji su posljednji put točeni u vrijeme Seljačke bune!
“Vino je u Zagorju oduvijek bilo prisutno, no njegova je kvaliteta u posljednjim desetljećima nevjerojatno porasla. Na tržištu danas dominiraju internacionalne sorte, mi donosimo nešto što se ne može replicirati – sortu, terrior i povijest”, naglašava Bratković.
Rast kvalitete
Prije desetak godina u Komoru Začretskom, na lokalitetu u blizini današnjih vinograda, napravljen je matičnjak sa sadnim materijalom, odnosno loznim cijepovima. “Sadni materijal glavni je preduvjet da biste se uopće mogli početi baviti vinogradarstvom pa smo u Trgocentru počeli s proizvodnjom vlastitih sadnica koje smo zatim posadili i tako obnavljamo stare zagorske sorte vina”, kaže nam Mladen Kantoci, agronom, enolog i voditelj proizvodnje u lancu trgovina Trgocentra.
“Prva faza projekta predviđala je inventarizaciju. Po zagorskim bregima tražili smo stare vinograde i raspitivali se o zaboravljenim sortama vina kod starih vinogradara’’, prisjeća se.
Na temelju DNK analize, kako naglašava Kantoci, zaključeno je da se u većini slučajeva pojavljuje jedna sorta: Starohrvatska belina. Ona u svojem genskom zapisu nosi osobine iz koje su nastale brojne vrste europske vinove loze, primjerice, rajnski rizling i chardonnay. Njihove sorte su autohtone sorte Hrvatskog zagorja – belina starohrvatska, belina svetokriška, dišeća ranina, volovina crvena i modra kosovina. U nasadu su zastupljene i neke druge vrste belina koje idu u blend ili kupažu. Dio sorti se odnosi i na internacionalne sorte pa tako imaju i nešto graševine, rajnskog rizlinga, chardonnaya.
Lagana, lepršava i svježa
Njihova vina mogu se okarakterizirati kao lagana, lepršava i svježa vina s voćnim aromama. Mirna bijela vina čine 90 posto njihove proizvodnje.
’’Trenutačno u ponudi imamo belinu starohrvatsku, bijelo vino od istoimene sorte. Karakterizira ga ugodna svježina i mineralnost uz sadržaj alkohola od oko 11 posto. Ta je sorta najzastupljenija u našim vinogradima (cca. 60%). Belinu starohrvatsku probno smo proizveli i u varijanti kasne berbe koja se pokazala odličnom, tako da će dio biti proizveden u takvoj varijanti i u sljedećim godinama. Dišeća ranina je bijelo vino od istoimene sorte. Vino od sorte dišeća ranina ima lijepu, zaokruženu diskretnu aromu muškatnog tipa koje podsjeća na miris ruže. Belina cuvee mješavina je bijelih sorti. To je lagano bijelo vino s naglašenom svježinom i pitkošću, ugodne i nenametljive arome…”, opisuje Kantoci.
Vina se odlično sljubljuju s tradicionalnim zagorskim jelima, naglašava. Ove godine počeli su i s proizvodnjom pjenušca (2000 boca) koji je trenutačno na odležavanju, a na tržištu bi se trebao naći do kraja godine. Pjenušac je rađen po tradicionalnoj metodi sekundarne fermentacije u boci, od sorti belina starohrvatska i dišeća ranina.
’’Od crnih vina radimo crno vino od sorte modra kosovina. Radi se o kontinentalnom tipu crnog vina koje je dozrijevalo u barrique bačvi i ima lijepu aromu koja podsjeća na kupinu i šumsko voće’’, dodaje. Dokazano je da je ta sorta prije stotinjak godina bila praktički najraširenija crna sorta u ovom području Zagorja, sve dok nije došla bolest Filoksera zbog koje su se vinogradi morali krčiti, a kasnije ih ljudi nisu obnavljali’’, otkriva Kantoci.
Proizvode i rose vino od sorti modra kosovina i volovina crvena. Isto tako, i vino od sorte belina svetokriška koja je značajno zastupljena u vinogradima. To je sorta koja ima izvrstan kvalitativni potencijal. No, najzanimljivije i najbitnije je da su sorte od kojih se vino radi spašene od zaborava, da su ih uspjeli vratiti u život, odnosno u naše živote.
“Ne želimo biti još jedna vinarija koja proizvodi chardonnaye i rizlinge, nego cijenimo izvornost i unikatnost naše priče”, poručuje Kantoci.
Vinogradi im trenutačno broje oko 35 tisuća trsova i nalaze se u Komoru Začretskom i Kozjaku. Vina sada čuvaju u podrumu u Mirkovcu, a za nekoliko mjeseci bit će dovršena i izgradnja vinarije u Mirkovcu, gdje će vina od spomenutih autohtonih zagorskih sorti dozrijevati i puniti se pod brendom Vitus. Unutar vinarije nalazit će se podrum, prezentacijska prostorija za kušanje vina, “vinski shop” i 12-ak soba za odmor.
“Podrum koji je sada u izgradnji imat će kapacitet za čuvanje 100 tisuća litara vina. U vinariju su dobrodošli svi zaljubljenici u vino, profesionalci, sommelieri, amateri, turisti i ostali. Promocija brenda planirana je uz svečano otvorenje vinarije’’, istaknuo je Kantoci.
Nova vinska povijest
Proizvodi brenda Vitus trenutačno se mogu pronaći u svim većim trgovinama Trgocentra. Najpopularnija i najtraženija sorta u njihovu asortimanu je Belina starohrvatska. Zagorcima se ona izuzetno svidjela, a potražnja za njom u Trgocentru neprestano raste, napominje Kantoci.
“Ljudi vole ta jednostavna, lagana, svježa i lepršava vina za svakodnevnu potrošnju, a da pritom ne moraju posjedovati bilo kakva znanja o vinima. Vinarstvo se ponekad pretvara u neku vrstu snobizma. Mi ga želimo vratiti korijenima i uživanju u vinu bez pretencioznosti”, dodaje.
Potencijalni dugoročni plan im je ostvariti suradnje i s distribucijskim kućama koje se bave prodajom vina. Također žele vinima Vitus opskrbiti i sve vodeće zagorske restorane, a poslije će se proširiti možda i na strano tržište. Sorte im imaju oznaku izvornosti i kontroliranog porijekla kojima se garantira kvaliteta vina na europskom i svjetskom tržištu.
Većina vinograda u Komoru Začretskom posađena je 2022. godine pa tek očekuju veće berbe. Uspjeh vina Vitus odredit će hoće li u budućnosti proširivati vinograde, odnosno povećavati broj trsova, ali pretpostavljaju da će za nekoliko godina biti primorani napraviti dodatnu sadnju. Nastavljaju da se danas mlađe generacije zbog obveza i drukčijih pogleda na život, jednostavno ne stignu više baviti ovim poslom te da i sve manje kućanstava proizvodi vino za vlastite potrebe. Vjeruju da će zbog toga sigurno biti veća potražnja za domaćim zagorskim autohtonim sortama.
“Želimo ponuditi autentični zagorski proizvod, a nema autentičnijeg od zagorskog vina. Želimo zagorska vina staviti na vinsku kartu Hrvatske i šire. Kada netko uzme našu bocu u ruke, želimo da zna da ovo vino ima svoje lice, svoj jezik i svoje podrijetlo. Naši vinogradi smješteni su na pet pažljivo odabranih mikrolokacija. Taj zemljopisni mozaik daje autentičnost, dubinu i slojevitost koju nije moguće proizvesti izvan ovog teritorija”, zaključuje Bratković.
Na kraju treba pojasniti i porijeklo imena Vitus. Naime u blizini njihovih vinograda nalazi se kapelica Svetog Vida, što se na latinski prevodi kao Sanctus Vitus. Ime su skratili u Vitus i imenovali svoja vina jer smatraju da ono savršeno dočarava cjelokupnu priču i na neki način simbolično čuva ovu vinsku priču s brega.
Dok mnoge hrvatske vinarije slijede globalne trendove, oni će nastaviti graditi vlastiti put. S Vitusom, Zagorje ne samo da piše novu vinsku povijest, ono je napokon odlučilo ispričati svoju. Vlastitim riječima i – što je još važnije – vlastitim sortama.
