Ministar pomorstva, prometa i veza Siniša Hajdaš Dončić kazao je jučer da je jedan od glavnih izazova njegova ministarstva izrada nacionalne prometne strategije za razdoblje od 2015.- 2025., koja će će biti osnovni dokument kod apliciranja projekata na EU fondove. Očekuje nas i da se kroz prometnu strategiju EU izborimo da u najužu mrežu uđu naši koridori i postanu sastavni dio europskih koridora, rekao je Hajdaš Dončić govoreći o ulaganjima u prometnu infrastrukturu na Invest forumu Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke u Opatiji.

Istaknuo je da je nekoliko projekata prometne infrastrukture u visokoj fazi dovršenosti – dio željezničkih projekata, dio projekata u riječkoj luci i u zračnim lukama, a očekuje da će ostali biti spremni za oko godinu i pol. Od ukupno tri milijarde eura ulaganja u riječki željeznički prometni pravac možemo očekivati da se 85 posto osigura iz sredstava EU, kaže Hajdaš Dončić koji očekuje da se ta ulaganja ostvare do početka 2019. Paralelno se radi na povećanju kapaciteta riječke luke, rekao je i istaknuo da će izgradnja buduće nizinske pruge imati smisao samo ako se bude gradio novi kontejnerski terminal na Krku, da se to može planirati, ali tek kada se iskoriste kapaciteti riječke luke.

Ministar je još naveo planirana ulaganja u riječne luke i uređenje plovnih puteva, u zračne luke i državne ceste, a najavio je da bi za tjedan, dva trebao biti završen izbor poslovnog savjetnika za proces koncesioniranja hrvatskih autocesta. Autoceste će se koncesionirati ako se postigne optimalna cijena, a među prioritetima je i preustroj Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, rekao je.

U izlaganju direktora Energa Sanjina Kirigina najavljen je zaokret u djelatnostima te riječke tvrtke za distribuciju plina i toplinske energije, odnosno njeno opredjeljenje prema proizvodnji električne energije. Energo, koji je u deset godina izgradio oko 300 kilometara plinske mreže, zaustavit će ta ulaganja sve dok regulativa ne bude kakva bi trebala biti, dok distributer plina ne bude mogao imati maržu koja ćemu dozvoliti investicije i razvoj, objašnjava Kirigin. U Energu su se opredijelili za proizvodnju električne energije i imaju gotov projekt energetskog postrojenja "Kampus". U Sveučilišnom kampusu na Trsatu napravit će energetski objekt instalirane snage 30 megavata, vrijedan oko 17,5 milijuna eura, kazao je Kirigin dodajući da Energo u županija planira i mini termoelektrane i mini hidroelektrane ukupne vrijednosti oko 20 milijuna eura.

Ulagače je pozvao da dođu u Energo, a Inu i HEP da se "probude" i počnu ulagati. Hrvatskoj nedostaju velike količine električne energije, a, kada se ostvare preduvjeti, mogao bi se ostvariti i projekt mini LNG terminala, jer, smatra Kirigin, veliki sada ne bi bio realna opcija. Renato Pujatti iz talijanske investicijske banke Finest iznio je iskustva o ulaganjima u široj regiji te istaknuo da su spremni pokrenuti inicijativu za promicanje ulaganja u turizam sjevernog Jadrana, u Hrvatskoj osnovati tvrtku te da traže partnere.

Na prvom Invest forumu Primorsko-goranske županije i Rijeke predstavljene su mogućnosti ulaganja u državne i lokalne projekte u prometu, energetici, turizmu i drugim sektorima, a investitorima, bankarima i partnerima ponuđen je katalog sa stotinjak projekta vrijednih 9,5 milijardi eura.