Nakon preuzimanja Ljekarni Farmako i kupnje većinskog vlasničkog udjela Ljekarni Coner, kako doznaje Poslovni dnevnik, Atlantic Grupa tek što nije sklopila ugovor o strateškom povezivanju s još dva najveća privatna ljekarnička lanca u zemlji, Ljekarnama Mandić i Ljekarnama Baričević koje zajedno broje ukupno 16 ljekarni, a pred odlukom da pristanu na Atlanticovu ponudu su i Ljekarne Butković koje imaju sedam ljekarničkih jedinica. Budući da se pregovori još vode daleko od javnosti, nije poznato kakvu je ponudu Atlantic dao ovim ustanovama, kao niti o kakvom je povezivanju riječ, odnosno radi li se o stjecanju stopostotnog ili djelomičnog vlasništva, ili pak o takozvanom virtualnom povezivanju.

Skuplji lijekovi
Osim Atlantica koji ima apetit osvojiti čak deset posto ljekarničkog tržišta, u utrci su i Belupo te Ljekarne Dvoržak. Ljekarne Dvoržak jedan su od najvećih privatnih lanaca u zemlji, a u većinskom su vlasništvu islandske tvrtke Alfa Medical koju je osnovala kompanija Lyf&Heilsa čiji je vlasnik član Nadzornog odbora Actavisa. Prednost Atlantic Grupe pritom svakako je činjenica da se radi o modernoj kompaniji koja je dinamičnija i efikasnija, nego što se tiče financijske ponude Belupo za Atlanticom navodno nimalo ne odustaje. Kakve izglede u utrci imaju Ljekarne Dvoržak tek će se vidjeti, no naši izvori tvrde da su oni nešto tromiji u pregovorima te u financijski slabijem položaju od ostalih takmaca. “Okrupnjavanjem i stvaranjem velikih ljekarničkih lanaca prijeti uvođenje monopola u vrlo osjetljivu djelatnost koja je dio zdravstvenog sustava. Pred nama je ozbiljna prijetnja da ljekarništvo u potpunosti potpadne u vlasništvo stranih kompanija kojima je jedini interes profit. Ne samo da to može značiti kraj hrvatskog ljekarništva, već i dizanje cijena lijekova, pogotovo ako uspije namjera svih potencijalnih kupaca da se omogući privatizacija županijskih i gradskih ljekarni koje su u vlasništvu jedinica lokalne uprave a vrlo su atraktivne, kaže predsjednik Hrvatske ljekarnička komore Mate Portolan te dodaje kako ne treba zanemariti ni činjenicu da nigdje ne piše da kupac ljekarne mora zadržati djelatnost, što može ugroziti i ljekarničku mrežu. Privatizacija državnih ljekarni sporno je pitanje koje stara Vlada nije dozvolila kako bi, logično, zadržala nadzor nad tržištem, no čini se da će ministra Darka Milinovića ubrzo pritisnuti i Komora i potencijalni kupci. Ministar Milinović jučer, kako se moglo i očekivati, nije imao spreman odgovor na to, jer je tek preuzeo dužnost od Nevena Ljubičića.

Velika ušteda
Vremena je, doduše, sve manje, obzirom da je kako se čini krenuo val preuzimanja, s tim da se neka odvijaju u tišini, u slučajevima kad vlasnici malih ljekarni naprosto predaju vlasništvo dobavljačima čiji su dužnici. Osim donošenja zakona o zabrani privatizacije državnih ljekarni, Komora primjerice traži da se zakonski odredi najveći mogući broj ljekarni koje jedan lanac može kupiti na određenom prostoru. Ako takvo rješenje preuzme politika, pitanje je hoće li se takva odluka uopće stići provesti, no takvo rješenje uključuje još brojne dileme. Kompromisno rješenje koje odgovara svima moglo biti biti u već spomenutoj virtualnoj intergraciji, povezivanju bez prijenosa vlasništva, no uz određene pogodnosti koje će biti korisne i za male ljekarnike i za lance, kao što su povoljniji uvjeti nabave ili usluge marketinga. Atlantic Grupa, primjerice, kako doznajemo, dio strateškog povezivanja kani bazirati na virtualnoj integraciji, što im na kraju priče može i uštedjeti mnogo novca. “To nam zvuči kao najprihvatljivije rješenje jer ljekarne ostaju u vlasništvu ljekarnika koji pak dobivaju bolje uvjete poslovanja i sigurniji status na tržištu”, kaže Portolan.

Cijena ljekarne 1,2 godišnja prometa

Dok se početkom 2007. cijena jedne ljekarne bila na razini šestomjesečnog prometa, krajem godine dosegnula je već godišnji promet, a sad je oko 1,2 godišnjeg prometa. Jedna veća ljekarna mjesečno ostvaruje promet od 400 do 500 tisuća kuna, a minimalan promet manjih ljekarni nije manji od 100 tisuća kuna. Neslužbeno doznajemo da je za 51-postotni udjel u sedam apoteka Ljekarne Coner Atlantic uplatio 10 milijuna eura, tj. više od 10 milijuna kuna po jedinici. Komora smatra da su cijene nerealne, a Portolan ih čak naziva i nemoralnima.