„EU fondovi, novac koji čeka“ naziv je uvodnog izlaganja prije panel diskusije posvećene EU fondovima iz perspektive lokalne samouprave, čiju je tematiku problematizirao pročelnik Upravnog odjela za europske integracije Grada Požege Marko Šostar. Ukazao je da većem povlačenju raspoloživog novca prethodi nedovoljna razina informiranosti i educiranosti, ali i potkapacitiranost ljudskim resursima unutar jedinica lokalne samouprave. „Manje lokalne jedinice nemaju dovoljno ljudi te nerijetko jedna osoba istovremeno obavlja nekoliko poslova istovremeno zbog čega se posao najčešće ne obavi dovoljno dobro. Ministarstva bi trebala provoditi više obrazovnih aktivnosti na nižim razinama jer se s kvalitetno opremljenim kadrom mogu značajno poboljšati rezultati. Također, nailazimo i na treći problem, i to otpor lokalnog kadra prema promjenama. Dosta se energije gubi već na pojašnjavanju prednosti koje projekti prijavljeni na EU fondove, bez obzira na ponešto kompliciranu proceduru, mogu donijeti“, ukazao je Šostar. Dodao je i da je nužna suradnja jedinica lokalne samouprave i razvojnih agencija koji se obično međusobno doživljavaju kao konkurencija.

Problem potkapacitiranosti i nedostatak stručnog kadra problem je što se natječajima za novac EU fondova ne pristupa kvalitetnije, nastavio je gradonačelnik Požege Vedran Neferović. „Želimo proširiti naše ljudske kapacitete ljudima koji će se baviti europskim projektima jer po tom pitanju za sada nismo spremni koliko bismo trebali biti. Ipak, javlja se nova generacija visokoobrazovanih mladih ljudi koji zainteresiranih za promjene. I ranije nismo propuštali natječaje jer nam je svaka kuna bitna, a uskoro bismo, ako prođemo na sljedećem natječaju, mogli realizirati kapitalne projekte poput izgradnje poduzetničkog inkubatora i studentskog doma“, poručio je.

Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije, potvrdio je da postoje brojni upiti oko promjene uvjeta prijave na natječaje koji su izuzeli veće tvrtke i dali prednost malim i srednjim poduzetnicima. „Dobili smo jasnu poruku da je iskorištenost sredstava koja su nam na raspolaganju vrlo loša. Trebali bismo dosegnuti indikatore na koje smo se obvezali, a tek onda govoriti o proširenju uvjeta za određene mjere“, kazao je. Riječi je bio i o koordinaciji svih relevantnih informacija što je pitanje po kojem su učinjeni veliki pomaci, ali i naglasio da se zahtjevi poduzetnika rješavaju internim raspodjelama posla jer je još uvijek na snazi zabrana zapošljavanja. „Cilj nam je da projekti dobiju rezultate u 90 do 120 dana. Nastojat ćemo ispuniti sve želje i potrebe, ali javnost treba shvatiti da nije sve samo na nama već da su u sve procese uključena i druga ministarstva i tijela“, poručio je.

Kako su procedure prijave i čekanja rezultata projekata uglavnom duge, poduzetnici u potrazi za investicijom ne mogu čekati nekoliko godina na dodjelu sredstava jer će ih u međuvremenu pomesti konkurencija, istaknula je gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić. „Pametnim razmišljanjem Pleternica je na vrijeme krenula u učenje priprema i provedbi europskih projekata, čemu je dodatno snagu dalo i sustavno ulaganje u ljudske resurse. Naš rezultat je da se danas nalazimo na listi najuspješnijih hrvatskih gradova po pitanju povlačenju novca iz EU fondova. Imamo 350 milijuna kuna spremnih projekata i sve je končano krenulo u pravom smjeru. Procedure bi, dakle, trebale biti što kraće“, naglasila je.

Da veća sredstva povlače infrastrukturni projekti naglasila je Ariana Vela, konzultantica za EU fondove i poduzetnica, koja je ujedno osvrnula i na pravnu regulativu Europske unije. „Kod nas realizaciji oko 95 posto projekata kao prepreka stoje imovinsko pravni odnosi. Fundamentalni projekti koji se rade u vodama i prometu rade se dugi niz godina i objedinjuje suradnju čitavog niza institucija, i stoga se sve promjene koje se događaju, događaju polako. Zakon o strateškim investicijama treba osigurati brži i jednostavniji put, ali u praksi to nije tako“, dodala je.

Stoga, o svim eventualnim poteškoćama i preprekama treba razgovarati što je poručila i Dražana Halar, voditeljica radne skupine Udruge gradova za EU fondove i projekte. „Svakih se nekoliko mjeseci sastajemo s radnim skupinama što nam pomaže da uočimo kako nismo izdvojeni po problemima, već da se radi o generalnim situacijama. Jedna od njih je informiranje koje ide dosta teško, kako o vrsti tako i načinima prijave na projekte. Ima mnoštvo uvjeta koje morate proći kako biste postali kandidat koji na raspolaganje dobiva novac, iako se u javnosti stvorila slika da se radi o nečem najjednostavnijem. Fondovi se ne bi trebali planirati unaprijed kroz proračun“, dodala je Halar.

Iz perspektive lokalne razvojne agencije Požeško-slavonske županije PANORA-e obratila se direktorica Senka Horvat naglasivši ulogu agencija u procesu povlačenja sredstava EU fondova. „Svi natječaji koji se objavljuju i informacije koje dobivamo od Ministarstva prosljeđujemo onima kojima su namijenjene. U veljači također planiramo javno – pravnim tijelima organiziranom edukacijom pomoći za steknu znanja i vještine za pisanje i provedbu projekata. Iako do sada nije uvijek išlo glatko, možemo reći da se osjećaju pozitivni pomaci i u broju prijavljenih i realiziranih projekata“, rekla je. Svemu navedenom od pomoći nije bila ni česta izmjena natječajne dokumentacije, ali uvedene su brojne promjene i pokazana je politička volja da se situacija popravi, zaključili su panelisti.   

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’