Argentina je krajem listopada prošle godine odlučila nacionalizirati deset fondova drugog stupa mirovinskog osiguranja čime je osnažila proračun sa 30 milijardi dolara, no istovremeno je izazvala krizu na tržištima kapitala Latinske Amerike.

U slučaju Argentine nije bilo riječi o izboru prelaska iz drugog u prvi stup, nego o državnom preuzimanju privatnih fondova čime će oko 9,5 milijuna građana biti premješteno pod okrilje državne agencije. Taj je potez ulagačima bio jasan signal kako je zemlja u ozbiljnim problemima. Naime, brojni investitori uvjereni kako je kriza zahvatila regiju krenuli su povlačiti novce iz latinskoameričih zemalja, strahujući pritom od novog vala nacionalizacije. Istog dana tamošnji dionički indeks pao je 10 posto, dok su lokalne obveznice izgubile na vrijednosti 11 posto. I ostali regionalni indeksi zabilježili su sličan, kontinuirani pad. Nadalje, za mnoge je to bio podsjetnik krize iz 2001. što je dodatno proširilo paniku na financijskom tržištu. Argentinska predsjednica Cristina Fernandez naglasila je kako nacionalizacija ima za cilj sačuvati mirovine zbog globalne krize, dok su njezini kritičari isticali da to čini radi servisiranja vanjskog duga čija je otplata postala upitna. Fernandez je naglasila da je argentinski potez u međunarodnom kontekstu sasvim opravdan jer ona štiti mirovine i radnike, dok druge zemlje pokušavaju zaštititi banke. Prema njezinim riječima, klijenti će imati jednake koristi kao i u drugom stupu, no veću sigurnost nego dosad.