Predstavnici prehrambene industrije, koji su posljednjih nekoliko tjedana počeli upozoravati na probleme ulaska tog sektora u Europsku uniju, a nakon izlaska s bescarinskog tržišta Cefte (koje će im u tom slučaju biti opterećeno carinama), u utorak su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održali sastanak s kojeg je upućen apel vlastima i gospodarskoj diplomaciji.

Inicijativu predvodi Kraš, točnije njegova prokuristica Marica Vidaković, u čemu je podržavaju najvažnije domaće prehrambene kompanije, od Vindije i Francka do Agrokora i Atlantic grupe. Prehrambena industrija traži da se naše trgovinske povlastice iz Cefte (čiji je Hrvatska još član) nakon ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. prebace u sporazume o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje Unija ima sa zemljama regije. Osim toga traže i da država osigura potpore za prehrambenu industriju kako bi povećala konkurentnost, jer padom granica s EU padaju i sve carine na uvoz prehrambenih proizvoda s tog tržišta. Neke su procjene, naime, da će u tom slučaju europski proizvodi biti za 10 do 15 posto jeftiniji. Iako je nedavno Vlada snizila PDV na ulja, masti i dječju hranu sa 23 na 10 posto, zahtijevaju i da se diferencirane stope na hranu uvedu na sve prehrambene proizvode u rasponu od 0 do 10 posto (zasad su bez PDV-a jedino mlijeko i kruh). Uzor za to bi nam, ističu, trebale biti Slovenija i Austrija koje primjenjuju stope od 8,5 do 10 posto. “Rješavanje pitanja izlaska iz Cefte i ulaska u EU nije samo pitanje našeg sektora. Ono je od nacionalnog interesa i utjecat će na BDP, zaposlenost kao i opstojnost domaćih prehrambenih tvrtki. Ako se ne nađe rješenje, možemo očekivati pad domaćeg tržišta”, rekla nam je Marica Vidaković. Najvažnije je tržište Bosne i Hercegovine na koje smo lani izvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 433 milijuna dolara (ukupno na sva tržišta Cefte 645 milijuna dolara ili 45 posto od ukupnog izvoza tih proizvoda). Promjenom carinskog režima s BiH najpogođeniji će biti sljedeći proizvodi: cigarete, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesni proizvodi, keksi, šećer, konzervirano povrće i vino. Prema izračunu HGK, rastom carina za tržište BiH bit će pogođeno 33 posto hrvatskog izvoza u tu zemlju. Carinska opterećenja za to tržište rast će i više od 50 posto (za meso i mlijeko) ili, primjerice, 45 posto za kekse, 15 posto za cigarete, ali i nevjerojatnih sto posto za neke vrste piletine!

U Makedoniju smo lani izvezli više od 28 milijuna eura prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda, a nakon ulaska u EU na izvoz u tu zemlju rast će carine na čokoladu, juhe, pšenicu, sir, cigarete… Veća opterećenja dobit će čak 60 posto izvoza u tu zemlju. Šok za izvoznike u Srbiju bit će nešto manji jer će nove carinske barijere trajati svega šest mjeseci. Srbija, naime, od 1. siječnja 2014. dovršava prijelazno razdoblje liberalizacije trgovine s EU. No carine u tom polugodišnjem razdoblju nisu beznačajne: porast će u prosjeku 36 posto. “Hrvatska prehrambena industrija je tehnološki vrlo napredna i konkurentna, a što je vrlo važno, dominantno je u rukama hrvatskoga kapitala”, istaknuto je nakon jučerašnjeg sastanka u HGK njezin predsjednik Nadan Vidošević. No samo zbog carinskih opterećenja za tržište BiH, nakon ulasku u EU (ako se ne izborimo za drukčiji režim sa zemljama Cefte), šteta će iznositi više od 100 milijuna eura godišnje. Na sastanku u HGK bio je i ministar financija Slavko Linić koji je već upoznat sa zahtjevom prehrambene industrije za potporama. Na pitanje koliki iznos potpora očekuju prehrambene tvrtke te je li riječ o novim potporama ili o pronalasku rješenja unutar postojećeg sustava, Vidošević je rekao: “Nismo o tome detaljno razgovarali. Sve ovisi o proračunu. Ono što je važno jest odluka o tome da se ojača kapitalna osnova HBOR-a koji će onda pratiti više i ovaj sektor.” Već bi za 10 dana trebao biti dovršen program potpora. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je potvrdio da će se nastojati izboriti za sadašnje trgovinske koncesije koje imamo s državama Cefte i nakon ulaska u EU. Prema njegovima riječima, o tome bi se konkretno trebalo razgovarati s povjerenikom za poljoprivredu Europske komisije koji u ožujku ili travnju dolazi u Hrvatsku.

Zahtjevi prehrambene industrije

hrvatske povlastice u trgovini s Ceftom preslikati u sporazume EU sa zemljama regije (SPP)
osigurati programe potpora
diferencirane stope PDV-a na svu hranu od 0 do 10% prema uzoru na Sloveniju i Austriju
osigurati promptnu naplatu nenaplaćenih potraživanja
definirati jasan i pravičan odnos između proizvodnje i trgovine
omogućiti izvoz svinjskog mesa u EU, za što smo ispunili uvjete