Ideja da umjesto porezom na aktivu banke državi “priskoče u pomoć” preuzimanjem udjela u državnim poduzećima, nije dobro primljena ni u političkim ni u ekonomskim krugovima. “To su dvije odvojene stvari i nikako ih ne treba povezivati ni na koji način, jer porezi su jedno, a udjeli drugo pitanje.

Ako banke žele pomoći državi, neka osnuju investicijski fond i umjesto preuzimanja postojećih kapaciteta idu u osnivanje novih. Time bi doista dale svoj doprinos društvu, a na način koji se spominje, bolje je da te tvrtke ostanu u vlasništvu države“, oštar je Ljubo Jurčić, bivši ministar gospodarstva, kojeg posebice ljuti što se banke pozivaju na sličnu praksu u drugim europskim zemljama, poput Njemačke. ”A bi li bile zainteresirane preuzeti i udjele u brodogradilištima?” dodaje. Iako se tvrdi da je ta ideja potekla iz bankarskih redova, jedan od vodećih bankara na naš je upit odgovorio kako su mu medijski napisi u srijedu bili prvi glas o tome. Drugi pak bankar ističe da je, osim što nije posao banaka da ulažu u udjele tvrtki, i zakonom o kreditnim institucijama propisano da ukupna izloženost neke banke tzv. osobama u posebnom odnosu ne može premašiti 20 posto jamstvenog kapitala. No, nema sumnje da se o inicijativi ipak razgovaralo s nekima od bankara, tijekom propitivanja alternativnih izvora prihoda za državu. To prije što je otpor samoj ideji oporezivanja financijskog sektora bio zasigurno poticajan takvoj kreativnosti.

Među tvrtkama koje se u tom kontekstu spominje uglavnom su profitabilne i perspektivne kompanije, poput Croatia osiguranja, HEP-a, Hrvatskih voda, Podravke… Za te su tvrtke ne tako davno razgovore s državom bili otvorili i mirovinski fondovi. Na tom je tragu i stav jednoga od premijerkinih savjetnika Željka Perića. “Ako se već traži prečica u osiguranju sredstava u proračunu, skloniji sam tome da se prilika dade mirovinskim fondovima, jer su oni prirodniji investitor u kapital tvrtki”, ističe Perić. On nije sklon još jednom prijedlogu koji se našao u istom paketu – da banke zamjenom kreditnih potraživanja (equity swap-ovima) preuzimaju udjele u državninm tvrtkama. “Ne vjerujem ipak da je to ozbiljna ideja”, zaključuje Perić. Ni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Boris Cota nije sklon takvom bankarskom “planu”. “Osobno smatram da to nije posao kojim se trebaju baviti komercijalne banke. Neka se banke drže svog osnovnog posla, a to nisu vlasničke strukture ”, ističe Cota.