“Smatram da je izvrsna ideja da se država zadužuje kod građana na ovakav način”, rekao je financijski analitičar Niko Maričić i naveo pozitivne primjere iz regije gdje se neke države već čitavo desetljeće zadužuju kod građana na ovakav način, ali i istaknuo aspekt edukacije građana kojima se omogućuje sudjelovanje na tržištima kapitala te mogućnost viših prinosa, nego što ih trenutačno ostvaruju u proizvodima slične kreditne kvalitete.

“Građanima se sugerira da se trezorski zapis drži do dospijeća, međutim moguće je i na sekundarnom tržištu prodati ga, međutim u tom trenutku država ne može garantirati cijenu te prinos koji je najavljen od 3,65% posto za tromjesečno razdoblje, odnosno 3,75% za jednogodišnji je doveden u pitanje”, navodi Maričić.

'Narodni trezorac'

Računa se s najmanje 550 milijuna eura, prinos do 3,75 posto

“Prošle godine imali smo izdanje narodnih obveznica u ožujku i trezorskih zapisa studenom, u ta dva instrumenta bio je investirano otprilike 2,3 mlrd.”, istaknuo je.

Maričić ne smatra da se radi o odljevu koji bi mogao zabrinuti banke, jer banke imaju višak likvidnosti koji doseže čak i 37 mlrd. eura, tako da se ne dovodi u pitanje manjak likvidnosti u bankama.

Smatra da i prema najavama Europske središnje banke sljedeći potez ide prema spuštanju kamatnih stopa tako da ne očekuje rast kamatnih stopa.

Očekuje promjenjivu inflaciju koja bi se u ovoj i idućoj godini trebala kretati između 2 i 3 posto.

Ukupni depoziti građana potkraj 2023. iznosili su 37,8 mlrd. eura, dok je iznos svih kredita 21,8 mlrd. eura. Zanimljivo je da su tijekom zadnjeg tromjesečja znatno porasli oročeni depoziti građana, i to za 1,4 mlrd. eura pa su na kraju prosinca iznosili oko 10 mlrd.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Upravo je rast oročenja depozita građana posljedica izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa. To je natjeralo banke da napokon podignu kamatne stope na štednju građana koja trenutačno iznosi 2,2 posto. Bude li se trend rasta oročenja štednje nastavio i ove godine, profitabilnost banaka mogla bi biti znatno smanjena.

može i digitalno

Od danas se mogu kupiti trezorski zapisi, interes je velik. Evo koliko se može zaraditi

Izdanje narodnih obveznica u ožujku prošle godine podignulo je kamate na štednju građana na 1,5 posto. Nakon kratkog pada, jesensko izdanje trezorskih zapisa, pohvalio se ministar financija, podignulo je kamatne stope u bankama na razinu iznad dva posto.

“Najavom narodnih trezorskih zapisa već u ljeto i njihovim izdavanjem u studenom ta kamatna stopa ponovno značajno raste, dakle govorimo o kamatnim stopama na nove poslove odnosno nova oročenja i u skladu s tim počinju ponovno rasti i oročeni depoziti. Mislim da je ovo važna poruka i važan uspjeh ovih izdanja”, izjavio je ministar financija Marko Primorac.

A među bankama predvodnik trenda rasta kamatnih stopa na depozite bio je HPB.

“Kroz taj jedinstveni proizvod koji je trajao od listopada prošle godine do kraja 2023. prikupljena j 1,1 milijarda novih oročenih depozita građana, od čega su za nas 700 milijuna eura potpuno novi priljevi”, rekao je predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina.

Zbog novih oročenja i navale štediša, u HPB-u se udjel oročenih u ukupnim depozitima popeo s 22 na 37 posto. Čak i uz rast kamatnih troškova, poslovnim rezultatima, kaže Badurina, banke mogu biti zadovoljne.

“Unatoč porastu kamatnih troškova u prošloj godini, prošla je godina za bankarski sustav bila iznimno dobra zahvaljujući monetarnoj politici Europske središnje banke”, navodi Badurina.

Prije 10 godina u hrvatskim je bankama udjel oročene u ukupnoj štednji bio čak 80 posto. Zbog dugotrajne politike niskih kamatnih stopa, taj je udjel pao na samo 23 posto, da bi u rujnu prošle godine, s rastom kamatnih stopa, i oročena štednja ponovno počela rasti, kažu u HNB-u.

MNOGI SE ODAZVALI

Gotovo 24 tisuće građana upisalo trezorske zapise, uplaćeno je 492 milijuna eura

“Na kraju prošle godine udio oročenih depozita kućanstava u ukupnim depozitima bio je na razini od 27 posto”, potvrđuje Mate Rosan, viši savjetnik u Direkciji za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.

Izračunali su HNB-ovi analitičari i koliko bi mogla pasti buduća dobit banaka nastavi li se trend rasta oročenih depozita i kamatnih stopa na oko 3 posto.

“Pretpostavljamo da bi taj utjecaj na bankovnu profitabilnost mogao biti umjeren, dakle oko 20 do 40 posto, jer ipak ne smatramo da će tako lako i tako brzo doseći maksimalne razine koje su bile u 2014.”, ističe Bono Beriša, stručni suradnik u Direkciji za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.

A hoće li banke nastaviti podizati kamatne stope, i tako povećavati svoje troškove te smanjiti profitabilnost, ovisit će ponajprije o daljnjoj politici Europske središnje banke. No ovisit će, nema sumnje, i o odazivu građana na upis narodnih trezoraca, uskoro i novih narodnih obveznica za koje država i dalje nudi znatno višu kamatnu stopu od one koju građani mogu dobiti u bankama.