BEOGRAD – Predstavnici konzorcija više američkih i mađarskih tvrtki sklopili su ugovor s općinom Zrenjanin o gradnji tvornice za proizvodnju bioetanola u što će uložiti 370 milijuna eura. To je dosad najveća greenfield investicija u Srbiji, ujedno i prva tvornica u kojoj će se proizvoditi bioetanol za koji se tvrdi da predstavlja gorivo budućnosti. U novosagrađenoj tvornici, opremljenoj najsuvremenijom tehnologijom, proizvodit će se alkohol iz žitarica. U tvornici koja će se prostirati na 60 hektara bit će posla za 250 radnika, a postoji i tvz. sekundarna korist jer će se kao sirovina upotrebljavati domaća proizvodnja, odnosno oko milijun tona žitarica godišnje s vojvođanskih polja. Očekuje se da će se zbog toga povećati interes za poljoprivrednu djelatnost, odnosno da će se na natječaju za uzimanje državnog zemljišta u zakup javiti što više vojvođanskih ratara. Prema podacima ministarstva poljoprivrede, u državnom posjedu nalazi se više od šesto tisuća obradivog poljoprivrednog zemljišta, što su ga do nedavno besplatno koristili poljoprivredni kombinati. Mnogi kupci tih kombinata računali su kako će nastaviti s praksom besplatnog korištenja državnog zemljišta, ali su se njihove nade izjalovile. Kod vojvođanskih seljaka vlada veliko zanimanje za zakup poljoprivrednog zemljišta, ali strahuju da će tajkuni poput Miroslava Miškovića i Midraga Kostića imati prednost. Što se tiče tvornice bioetanola, za nju je isplativije da zemljište dobiju individualni proizvođači jer će Mišković i Kostić sijati poljoprivredne kulture neophodne za svoje prerađivačke kapacitete u kojima se proizvodi jestivo ulje i šećer. Očekuje se da će imati potporu lokalnih vlasti u čijoj je nadležnosti davanje u zakup državnog zemljišta. S najavom izgradnje tvornice bioetanola u zrenjaninskom okrugu zavladalo je veliko zanimanje za sijanje žitarica koje će poslužiti kao sirovinska baza za proizvodnju bioetanola.

Zrenjanin je, uz općinu Inđija, najatraktivniji grad za inozemna ulaganja. Recept je jednak. Općine daju ulagačima besplatno na korištenje komunalno uređeno zemljište, s time što troškove uređenja snose sami ulagači. Gradska je uprava Zrenjanina uložila dva milijuna eura u infrastrukturno opremanje industrijske zone u kojoj ulagači imaju povoljne uvjete za izgradnju proizvodnih kapaciteta. U slobodnoj carinskoj zoni u Zrenjaninu, koja se po opremljenosti izdvaja od drugih, već su se “uselile” mnoge inozemne tvrtke, poput Kolpe iz Novog Mesta te kompanija iz Italije, Nizozemske i Njemačke. Prema kazivanju Gorana Kneževića, predsjednika općine Zrenjanin, u pripremi je izgradnja još jedne industrijske zone u što će biti uloženo 2,7 milijuna eura. Polovinu tih sredstava Zrenjanin će dobiti iz državnog investicijskog plana. Iz općinskog proračuna izdvojeno je 180.000 eura, a još toliko će biti uzeto bankarskih zajmova za stimuliranje i kreditiranje pod povoljnim uvjetima poduzetnika koji zapošljavaju nove radnike. Proširenje industrijskih i carinskih zona znatno je utjecalo na povećanje cijena obradivom zemljištu koje se sada prodaje kao građevinsko. Pojedini seljaci proteklih su mjeseci inkasirali po 200 i više tisuća eura za prodaju poljoprivrednog zemljišta, pa sada imaju dovoljno sredstava da državno zemljište uzmu u zakup i tako se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom.

Vojvodina najprivlačnija inozemnim ulagačima

Prema kazivanju Bojana Pajtića, predsjednika Pokrajinskog izvršnog vijeća, Vojvodina je najpovoljnija regija u središnjoj Europi za ulaganja. Samo su kompanije iz Francuske dosad u Vojvodinu uložile 250 milijuna eura. Prednosti koje poput Zrenjanina i Inđije pružaju pojedine općine sastoje se od oslobađanja korporativnog poreza u trajanju od 10 godina ako pojedinačno ulaganje prelazi sedam mlijuna eura, odnosno ako je broj novozaposlenih veći od 100 radnika te prosjek plaća od oko 350 eura.