Brak države i privatnih ulagača u fondovima rizičnog kapitala dugo je pun trzavica, a sada bi se prvi mogao okončati. Resorni ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras dao je zahtjev da se Alternative private equityju oduzme licencija nakon što je pod njegovim upravljanjem Centar banka na putu izglednog stečaja, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik.

To pod upitnik dovodi upravljanje Vaba bankom, kao i projekt konsolidacije malih banaka, što je bila poslovna strategija tog fonda.Informaciju u petak službeno nije željela potvrditi, ali ni demantirati nijedna strana. Zoran Zemlić iz  Alternativea kratko je rekao da je "odluka o investicijama i pravilima igre na ulagačima u fond". Tih je ostao i ministar Maras premda su FGS-ovi pod njegovom direktnom ingerencijom.

Nova pravila igre
Sloge na relaciji država – Alternative nema već mjesecima. Najveći kamen spoticanja dugo su bile milijunske  naknade koje su fondovi ubirali neovisno o realizaciji svojih ulaganja, no konačni razlaz bilo je pitanje tko će imati glavnu riječ prilikom odlučivanja, pri čemu je upravo Alternative bio najglasniji. U travnju je donesen pravilnik o sudjelovanju Vlade u FGS-ovima kojim se naknada spušta s dva posto na 1,6 posto u trećoj, četvrtoj i petoj godini poslovanja na investirana sredstva, umjesto na planiranu imovinu fonda. Od šeste godine do kraja poslovanja fonda naknada od 1,6 posto obračunava se na ukupne vrijednosti ulaganja umanjene za iznose ulaganja kojima se do obračuna naknade raspolagalo. Unutar takvih pravila igre pet FGS-ova naplatilo je gotovo 85 milijuna kuna naknade od 2011. do lipnja ove godine, izračunao je Poslovni dnevnik na temelju financijskih izvješća fondova. Odluka države da naknade obračunava na dotad investirana sredstva ubrzala je realizaciju investicija. 

Škegrina bilanca
Alternative je krenuo prema bankama i preuzeo Centar i Vabu s namjerom spajanja. Honestas je uložio u tvrtku za obradu i prodaju proizvoda od drva Conty plus, a do kraja godine najavljuju još jedno ulaganje.Ulaskom u Spačvu u drvni sektor krenuo je i Quaestus FGS, kojem je jedan od glavnih upravljača Borislav Škegro, ujedno inicijator ideje fondova u kojima će država podijeliti rizik ulaganja s privatnim investitorima. Osim Spačve, Quaestus je realizirao Fragrariju i tvrtku TTT, a konkurira i za privatizaciju HŽ Carga. Nexus je uložio u projekte Podatkovni centar Križ, Požgaj grupu i Boat Booker, a ambiciozno je predao javnu ponudu tešku 150 milijuna kuna za posrnuli Dalekovod.

Ulaganja Prosperusa dosad su obuhvatila projekte Vodoskoka i Adriatic kampova. Ne promijeni li brojke eventualnim rebalansom, država je proračunom za ovu godinu predvidjela 345 milijuna kuna u fondove za gospodarsku suradnju.Sukob države i RMS Mezzaninea u Alternativeu nikad nije formalno okončan budući da je u međuvremenu eskalirala situacija Centar banci te se od svibnja tražio partner za dokapitalizaciju. Neuspjeh i ključ u bravu banke čini se izglednim povodom da država nađe drugog upravitelja za Vabu, ali i dalje ne rješava pitanje tko će imati glavnu riječ.